Roditeljstvo je sve samo ne lako, i čini se da, što god roditelji pokušali, ne postoji jednostavan recept za odgoj djece. Svaka metoda, ako se pogrešno primjenjuje, može se obiti o glavu i dugoročno stvoriti niz problema. U posljednje vrijeme sve se više govori o "nježnom roditeljstvu", no neki stručnjaci upozoravaju da bi njegova moderna, pogrešno protumačena verzija mogla stvarati generaciju djece nespremnu za stvaran svijet, piše YourTango.
To ne znači da ovaj pristup treba u potpunosti odbaciti, no važno je prepoznati gdje drugi griješe kako ne biste ponovili iste pogreške u budućnosti.
Jedna od najvećih zamki jest ta što roditelji često brkaju nježno roditeljstvo s popustljivim. Postoje dvije vrste nježnih roditelja: oni koji to rade ispravno i oni koji su popustljivi. U strahu da ne traumatiziraju svoju djecu, neki roditelji postaju upravo razlog zašto njihova djeca odrastaju nespremna za svijet, dopuštajući im da rade što god žele.
@livjowen Parenting’s a challenge, isn’t it? 😮💨 #gentleparenting #millennialparenting #millennials #millennial #millennialmom #parentinghumor #momhumor #funnyvideo #funnyreels #funnyreel #funnymom #momlifebelike #toddlerlife #millenialparenting #millenialmom #millenials #momhumour #funnytiktok ♬ original sound - livjowen
Kako objašnjava doktorica Jen Lumanlan: "Popustljivo roditeljstvo nastaje kada roditelji s pažnjom reagiraju na snažne osjećaje svoje djece, ali ne daju prioritet vlastitim potrebama." Roditelji koji ne uče djecu poštovanju tuđih granica odgojit će osjetljivu djecu koja se ne znaju prikladno ponašati u odnosima.
Nema ništa loše u tješenju djece, no postoji granica. Pretjerano potvrđivanje svakog osjećaja jedan je od načina na koje moderna verzija nježnog roditeljstva može naštetiti.
Roditelji ne bi trebali maziti djecu zbog svake suze ili izljeva bijesa. To može uzrokovati da djeca ne vide dalje od sebe, a fokus na tješenje može dovesti do toga da roditelji zanemare učenje djece kako se nositi s teškim emocijama, od kontrole bijesa do samostalnog smirivanja.
Prirodno je željeti zaštititi svoje dijete, no prezaštićenost je štetna. Jednog dana, djeca će se morati suočiti sa stvarnim svijetom, a roditelji neće uvijek biti tu da ih spase. Zato je ključno dopustiti im da ponekad padnu i sami se podignu. Licencirana klinička psihologinja dr. Liz Nissim savjetuje: "Pustite ih da pogriješe; pustite ih da padnu.
Budite tu da im obrišete suze i utješite ih na isti način na koji ste tješili svoje dijete kada je ogrebalo koljeno. Pustite ih da osjete što god trebaju osjetiti. Slušajte. Potvrdite. Ali nemojte popravljati niti rješavati." Dopustite im da vode te neugodne razgovore i budite im podrška kada je najpotrebnije.
Mnogi se roditelji danas bore s pitanjem kada kazniti dijete, a kada je dovoljan samo razgovor, ne želeći ponavljati metode svojih roditelja. No, ako nema apsolutno nikakvih posljedica, što će spriječiti dijete da nastavi sa štetnim ponašanjem?
Razgovor je odličan, ali ovisno o težini postupka, ne može proći bez posljedica. Bilo da se radi o oduzimanju videoigara ili dodatnim kućanskim poslovima, neki oblik posljedice je nužan kako bi dijete naučilo da se pogreške ne ponavljaju.
Dobro je tražiti djetetovo mišljenje kako bi naučilo zauzeti se za sebe. Kako objašnjava psiholog dr. Carl E. Pickhardt, "Izražavanje mišljenja ne samo da može osnažiti mlade ljude dok se probijaju u svijetu odraslih, već može i izgraditi samopouzdanje i samopoštovanje mlade osobe."
@livjowen Full time-out training video tomorrow morning! ✨ #gentleparenting #gentleparent #toddlertantrums #toddlertantrum #timeout #momtips #momlife #momlifeunfiltered #momadvice #parenting #parentingadvice #parentingtips #parentingwithintention #momssupportingmoms #momlifeishard ♬ Gentle and warm background piano(1262846) - Noru
Ipak, pregovaranje oko svake sitnice postaje iscrpljujuće. Ponekad roditelj mora biti odlučan. To ne samo da olakšava život roditelju, već se i dijete osjeća manje pod stresom jer ne mora stalno donositi odluke.
Davanje prednosti emocijama nad osnovnim uputama može postati problem, posebno u okruženju poput škole. Učitelji, a kasnije i poslodavci, ne mogu zaustaviti sve kako bi se bavili osjećajima pojedinca.
Djecu treba naučiti da postoji vrijeme i mjesto za sve te da se obaveze ponekad moraju izvršiti bez obzira na to kako se trenutno osjećaju. Iako su njihovi osjećaji valjani, učenje djeteta da se ne može uvijek usredotočiti samo na njih dugoročno će mu se obiti o glavu.
Roditelji se trude biti pravedni, no pretjerano fokusiranje na pravednost može biti štetno jer život jednostavno nije uvijek pravedan. U redu je ako situacija ponekad nije savršeno jednaka za sve.
Kako kaže klinička psihologinja dr. Jennifer Kunst, "Život se ne temelji na pravednosti, poput vremena, koje nije nagrada niti kazna. Imamo izbore o tome kako reagiramo na životne događaje." Učenje djece kako se nositi s nepravdom važna je životna lekcija.
Stvaranje doma usmjerenog isključivo na dijete, iako se čini plemenitim, nije najpraktičnije rješenje. Ako roditelj zanemaruje vlastite potrebe kako bi udovoljio djetetovim, neizravno uči dijete da su njegove potrebe važnije od tuđih, što može dovesti do egocentričnosti.
Važno je pronaći ravnotežu i brinuti se o vlastitim potrebama - to je dobro za mentalno zdravlje roditelja, ali i uči dijete da uzima u obzir druge ljude.
Učiti djecu emocionalnoj inteligenciji iznimno je važno, no to mora ići ruku pod ruku s usađivanjem vrlina koje se temelje na snazi. Osim što trebaju znati izraziti svoje osjećaje, djecu treba učiti da budu snažna, marljiva i uporna.
Kako kaže izvanredna profesorica dr. Michelle P. Maidenberg: "Mnogo je srama i žaljenja koji neizbježno ostaju kada ne djelujete u skladu sa svojim vrijednostima i iz mjesta integriteta." Stoga je važno osigurati da djeca izgrade i snažan karakter.
Sukob je neizbježan i nužan dio odnosa, no ne mora svaki biti dubok. Pretvaranje svake svađe u dugu terapijsku seansu iscrpljujuće je i za roditelja i za dijete. Koliko god vas voljeli, slušanje 30-minutnog govora zbog manje nesuglasice može stvoriti nepotrebnu tjeskobu. Ponekad je dovoljno jednostavno se ispričati, zagrliti i krenuti dalje. To će opustiti i roditelje i djecu.
Mnogi se roditelji boje biti asertivni jer ne žele ispasti prestrogi ili zli. Iako su te brige razumljive, asertivnost je ključna vještina. Kako objašnjava psihoterapeut Moshe Ratson: "Asertivnost gradi samopouzdanje, promiče okruženje u kojem svi pobjeđuju, poboljšava dobrobit te gradi granice, otpornost i samopouzdanje."
Stoga, ne bojte se biti odlučni. Sve dok postoji poštovanje, nema ništa loše u tome da ponekad budete malo stroži.