Kruh, nekada neizostavan dio svakog španjolskog obroka, nestaje sa stolova alarmantnom brzinom. Potrošnja kruha u Španjolskoj je od 1960-ih pala za nevjerojatnih 80 posto, sa 134 na samo 28 kilograma po osobi godišnje. Ovaj drastičan pad nije samo promjena u prehrani, već odraz dubokih kulturnih i generacijskih promjena, piše Euronews.
Transformacija je, prije svega, generacijska. José María Fernández, glavni tajnik Španjolske konfederacije pekara, sažima problem: "Moja generacija ne zna jesti bez kruha, generacija moje djece i unuka zna jesti bez kruha". Mlađe generacije tradicionalni kruh zamjenjuju drugim izvorima ugljikohidrata poput pizze ili tjestenine te ga izravno povezuju s debljanjem i intolerancijama na hranu.
>> Puno Hrvata kruh jede uz sva jela. Evo što je zapravo iza te navike
Ovaj odmak od mediteranskog načina prehrane postupan je, ali nezaustavljiv. Samo u posljednjem desetljeću potražnja je pala za više od 20 posto, s 34.9 kilograma po stanovniku 2015. na 27.82 kilograma ove godine. Svakodnevna kupovina kruha, nekadašnji ritual, postala je rijetkost.
Jedan od ključnih razloga za to je pogrešna percepcija nutritivnih vrijednosti kruha. Za kruh većina ljudi misli da deblja, a to je uvjerenje toliko rašireno da 29.2 posto Španjolaca slijedi prehranu bez kruha, dok 24 posto smatra da on nije nužan za uravnoteženu prehranu, unatoč tome što je sadržaj masti u kruhu zapravo nizak.
Kriza je teško pogodila tradicionalne pekare. Od početka stoljeća zatvorene su četiri od deset tradicionalnih pekara, pogođene padom potrošnje kruha. Istovremeno, prodaja se preselila u supermarkete i na benzinske postaje, gdje dominira industrijska proizvodnja.
>> Uz ove recepte više nikada nećete poželjeti jesti kupovni kruh. Napravite svoj
U Hrvatskoj - sasvim druga priča. Naime, podaci iz 2022. godine pokazali su da Hrvati godišnje troše 42.4 kilograma kruha i peciva po članu kućanstva. Kruh je i dalje namirnica bez koje mnogi Hrvati ne mogu zamisliti obrok, a tek mali postotak ljudi (oko 1 posto) ga uopće ne konzumira.