SCHWARZWALD torta je jedna od omiljenih torti, koja se i na našim prostorima ubraja u klasike, a mnogi smatraju da upravo ona ima sve ono što istinski dobar kolač treba imati. Švarcvaldica, kako ju popularno zovemo, spaja okuse tamnog biskvita na bazi kakaa, kiselkastih višanja, šlaga i čokolade, što mnogi slastičari smatraju dobitnom kombinacijom.
Cijela je torta zapravo simbolika regije Schwarzwald
Ova raskošna torta potječe iz Njemačke, a svaki njezin sastojak ima simbolično značenje povezano s regijom Schwarzwald, iako zapravo nije tamo nastala. Torta je kreirana u Bad Godesbergu, gradu u zapadnoj Njemačkoj koji je danas dio Bonna. Poznata je još i kao Schwarzwalder Kirschtorte (Schwarzwald torta od višanja) ili Crna šuma jer je regija poznata po gustim šumama, slikovitim selima i proizvodnji destilata od višanja.
Čokolada u biskvitu predstavlja tamne šume Schwarzwalda, višnje i višnjevača (Kirschswasser) kojom se natapa biskvit predstavljaju plodove koje lokalni poljoprivrednici beru i piće koje prave na području bogatom višnjama, dok je šlag simbol snijega koji zimi prekriva planine Schwarzwalda.
Budući da je torta inspirirana posebnostima ove regije, a tijekom 20. stoljeća postajala je sve popularnija, lokalni ugostitelji i slastičari počeli su je promovirati kao lokalni specijalitet, što je dodatno učvrstilo povezanost torte s regijom.
Prvi zabilježeni recept pojavio se 1934. godine u kuharici koju je objavio slastičar Josef Keller. Tvrdio je da je još 1915., dok je radio u kavani Cafe Agner u Bad Godesbergu, u zapadnoj Njemačkoj, kreirao originalni recept.
Povjesničari kulinarstva i slastičari koji istražuju povijest kultnih deserata vjeruju kako je moguće da je profesionalni slastičar patentirao originalni recept torte, koji je bio sofisticiraniji i složeniji od sličnih dotadašnjih slastica. Do tada su već bile poznate kombinacije biskvita natopljenog rakijom od višanja u nekim jednostavnim kućnim kolačima, a slastičaru su sigurno poslužile kao inspiracija za složeniju, slojevitiju i bogatiju tortu kakvu danas poznajemo.
Neki tvrde da torta simbolizira ženski šešir narodne nošnje
Druga teorija o simbolici i nastanku ove torte povezuje njezine sastojke s tradicionalnom narodnom nošnjom iz regije Schwarzwald. Prema toj teoriji, torta simbolizira poznatu nošnju koju nose žene iz ove regije, a posebno tradicionalni šešir, poznat kao Bollenhut.
Bollenhut je crni šešir ukrašen velikim crvenim, vunenim kuglama koje podsjećaju na višnje, pa je tako tamna čokolada u torti zapravo taj crni šešir, višnje predstavljaju crvene vunene kugle, dok šlag nalikuje bijeloj haljini nošnje.
Iako ni ova teorija nije potvrđena, navodi se u turističkim vodičima i dio je turističke promocije Njemačke, a posebno regije Schwarzwald, što daje i kulturnu dimenziju priči i cijeloj regiji.
Sinonim njemačkog slastičarstva
Nakon Drugog svjetskog rata torta je postajala sve popularnija u Njemačkoj, a ubrzo i širom svijeta. Do 1950-ih godina već je bila dio stalne postave u većini slastičarnica i restorana te je u narednim godinama postala sinonim za njemačku slastičarsku tradiciju. Danas je Schwarzwald torta jedan od najpoznatijih njemačkih deserata, a smatra se važnim dijelom njemačke kulinarske baštine, kulturnog identiteta i snažnim brendom regije Schwarzwald kojime se Nijemci ponose.
Kako se priprema
Prvo pripremite biskvit koji je nakon pečenja potrebno prerezati na tri jednaka dijela kako biste dobili donji, srednji i gornji sloj. Nakon pečenja biskvite natopite mješavinom likera i soka od višanja iz kompota. Potom pripremite nadjev od višanja tako što ćete višnje iz kompota s ostalim sastojcima i začinima kuhati dok se smjesa ne zgusne.
Dok se nadjev hladi, izmiksajte vrhnje kako biste dobili čvrstu kremu, a nakon toga krenite sa slaganjem torte. Smjesu od višanja i kremu od šlaga nanosite na biskvite i slažite jedno na drugo, a gornji biskvit završite bijelom kremom od šlaga i sve dobro zagladite. Tortu možete dekorirati struganom čokoladom, a prije serviranja potrebno ju je dobro ohladiti.
Detaljan recept i korake u pripremi pogledajte ovdje.