NOVO znanstveno izvješće objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet tvrdi kako se od 1999. do 2015. godine drastično povećala stopa smrtnih slučajeva povezanih s prehranom. Prema tvrdnjama istraživača okupljenih oko ove studije, jedna od pet smrti u svijetu uzrokovana je upravo lošom prehranom. Konkretno, stopa smrtnosti povezana uz prehrambene navike ljudi je još 1990. godine u SAD-u iznosila 8 milijuna, a samo u 2017. godini se ta stopa povećala na 11 milijuna smrtnih slučajeva.
Tri bolesti koje su ih uzrokovale, a koje su povezane upravo s pogrešnim prehrambenim navikama, kardiovaskularne su bolesti, karcinomi i dijabetes tipa 2.
"Ova studija potvrđuje ono što su mnogi vjeruju već godinama - da je loša prehrana odgovorna za više smrtnih slučajeva nego bilo koji drugi čimbenik rizika u svijetu", istaknuo je autor studije dr. Christopher Murray, direktor Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja Sveučilišta u Washingtonu.
U nastavku izvješća istraživači su otkrili i koje su četiri najveće greške u prehrani zbog kojih se povećala smrtnost:
Premalo konzumiranje orašastih plodova i sjemenki
Kako se navodi u priopćenju, najveći nedostaci u optimalnom unosu zabilježeni su za orašaste plodove i sjemenke. Naime, pokazalo se da ljudi u prosjeku unesu samo 12 posto preporučene dnevne doze. Odnosno, studija kaže da bi idealno bilo konzumirati 21 gram orašastih plodova dnevno, a prosječni je unos svega 3 grama dnevno.
Premalo mlijeka i mliječnih proizvoda
Puno bolja situacija nije ni s mliječnim proizvodima. Prema ovoj studiji, dnevno unesemo u prosjeku 16 posto preporučene količine, dok bi idealno bilo konzumirati 435 grama dnevno.
Konzumiranje punomasnog mlijeka i drugih punomasnih mliječnih proizvoda povezano je s manjim rizikom od pretilosti, a može i djeci pomoći da bolje apsorbiraju vitamin D.
Premalo cjelovitih žitarica
Iako se preporučuje dnevno konzumirati 125 grama žitarica, prema ovoj studiji, njihov je prosječni unos svega 29 grama.
Previše soli, slatkih pića i obrađenog mesa
Već je opće poznato da prevelika konzumacija zaslađenih pića može utjecati na povećanje tjelesne težine, dijabetes, ali i izazvati brojne druge zdravstvene probleme. Naime, povezuje ih se i s moždanim i srčanim udarom, demencijom te propadanjem zuba. No osobito zabrinjavajuć podatak je da ljudi u prosjeku konzumiraju čak deset puta više zaslađenih pića nego li se to preporučuje.
Ništa bolja situacija nije ni s prevelikim unosom soli u organizam. Naime, sol može uzrokovati visoki krvni tlak i srčani udar, a prerađeno meso može povećati šanse za dijabetes, bolesti srca i mnoge druge bolesti.