LJUDI se dijele po bezbroj karakteristika, a jedna od podjela je na brze i spore hodače. Spori nikako ne mogu razumjeti ljude koji jure ulicom čak i kad nigdje ne moraju brzo stići, a brzi hodači ljute se na prizor nekoga tko se vuče putem pred njima i nastoje ga zaobići što prije.
Brzina hodanja, iako stvar osobne preferencije, utječe na zdravlje ljudi, prema nedavnom istraživanju znanstvenika sa Sveučilišta Brown u Rhode Islandu. Oni su pratili zdravlje 25.000 žena starijih od 50 godina koje su pružile vlastitu procjenu brzine svog hodanja.
Žene koje su tvrdile da hodaju "prosječnim" tempom, između 3.2 i 4.8 kilometara po satu, imale su 27 posto manju vjerojatnost da će patiti od zatajenja srca od sporijih hodačica, koje su prijavile prosječnu brzinu svog hodanja manju od 3.2 kilometra na sat.
Žene s najbržim tempom hodanja, preko 4.8 kilometara na sat, suočene su s 34 posto manjim rizikom od zatajenja srca.
Što je zatajenje srca?
Kada srčani mišić postane preslab ili ukočen te stoga teže pumpa krv, to se u pravilu ne može izliječiti. Ipak, stanje se može kontrolirati promjenama načina života, lijekovima ili operacijom.
Istraživači su rekli da bi brzi hodači mogli biti spremniji i imati bolje kardiovaskularno zdravlje. Glavni autor istraživanja, dr. Charles Eaton, rekao je da ovo otkriće pokazuje da je tempo hodanja pokazatelj zdravlja srca. "Ova studija potvrđuje druge studije koje pokazuju važnost brzine hodanja za smrtnost i druge kardiovaskularne ishode. S obzirom na to da se ograničeno vrijeme za tjelovježbu često ističe kao prepreka redovitoj tjelesnoj aktivnosti, brže hodanje, ali kraće vrijeme može imati slične zdravstvene prednosti kao preporučenih 150 minuta tjedno umjerene tjelesne aktivnosti."
Studija bi mogla pomoći u identificiranju onih s većim rizikom od zatajenja srca mjerenjem njihovog tempa hoda i mogli bi imati koristi od povećanja kondicije i tolerancije na vježbanje, dodali su istraživači, a piše The Daily Mail.