U HLADNIM jarcima Prvog svjetskog rata, gdje su se vojnici borili u blatu i žici, pojavila se nova sila koja je obećavala promjenu tijeka sukoba. Tenkovi, teški oklopljeni strojevi na gusjenicama, prvi put su se pojavili na bojnom polju 1916. godine, označavajući početak ere moderne ratne tehnologije. Njihova prva uporaba nije bila savršena - puna kvarova i nepredvidivih trenutaka - ali je zauvijek promijenila način na koji se vodi rat.

Od ideje do prototipa

Ideja o "zemljanim brodovima" - kako ih je nazvala britanska mornarica - rodila se usred zastoja na zapadnoj fronti. Godine 1914. britanska vojska suočila se s ozbiljnim problemom: mitraljezi su kosili pješake, rovovi su usporavali napredovanje, a konjica je postala beskorisna u modernom ratu.

Winston Churchill, tadašnji prvi lord Admiraliteta, podržao je tajni projekt "Landships Committee". Inženjerski razvoj vodili su William Tritton i Walter Gordon Wilson, dok je časnik Ernest Swinton imao ključnu ulogu u zagovaranju ideje i kasnijoj obuci posada.

Prvi prototip, Mark I, bio je masivan i neobičnog rombastog oblika. Postojale su dvije varijante - "muški" s dva topa od 57 mm i mitraljezima te "ženski" s isključivo mitraljezima. Težili su oko 28 tona i kretali se najviše 6 km/h po ravnom terenu. Iako su testovi pokazali potencijal, vojni vrh bio je skeptičan: strojevi su bili skupi, nepouzdani i još uvijek eksperimentalni. No pritisak rata ubrzao je odluku da se upotrijebe u velikoj ofenzivi na Sommi.

Bitka na Sommi: Pozadina velikog sukoba

Ljeto 1916. godine donijelo je jednu od najkrvavijih bitaka u povijesti. Britanske i francuske snage pokrenule su masivnu ofenzivu protiv njemačkih rovova duž rijeke Somme u Francuskoj, s ciljem probijanja njemačkih linija i olakšavanja pritiska na francuske snage kod Verduna.

Već prvi dan, 1. srpnja, donio je 57.000 britanskih žrtava - najgori dan u povijesti britanske vojske. Napredak je bio minimalan, a teren pretvoren u more blata od granata i kiše.

U tom kaosu tenkovi su predstavljali novu nadu. Britanski zapovjednik Douglas Haig odobrio je njihovu uporabu u sklopu bitke kod Flers-Courcelettea. Cilj je bio podržati pješake u uništavanju mitraljeskih gnijezda i otvoriti put proboju. Tajnost je bila strogo čuvana - čak su i njemački izviđači smatrali da su te naprave spremnici za vodu.

Dan debija: 15. rujna 1916.

Na bojište je dovedeno 49 Mark I tenkova, ali samo 32 bila su spremna za borbu. U zoru 15. rujna, pod sivim nebom, pokrenuli su se iz svojih skrovišta, praćeni valovima pješaka. Njihova pojava izazvala je šok: njemački vojnici nikada prije nisu vidjeli ovakve strojeve.

Samo devet tenkova uspjelo je prijeći "ničiju zemlju" i doseći njemačke linije. Razbili su bodljikavu žicu, pregazili rovove i uništili nekoliko mitraljeskih položaja. Pješaci su napredovali uz njih, a ponegdje su čak sjedili na tenkovima dok su se probijali. Taj dan Britanci su zauzeli selo Flers, a novine su uskoro pisale o "čeličnim divovima" koji su promijenili tijek borbi.

Izazovi i neuspjesi: Lekcije iz blata

Unatoč psihološkom učinku, debi nije bio bez ozbiljnih mana. Većina tenkova pokvarila se prije ulaska u akciju - motori su se pregrijavali, gusjenice pucale, a krateri od granata pretvarali su ih u nepomične mete. Unutra su vladali pakleni uvjeti: temperature do 50 °C, ispušni plinovi i dim od baruta gušili su posade od osam ljudi. Mnogi su izlaskom iz vozila kolabirali na svježem zraku.

Njemačka artiljerija brzo se prilagodila, gađajući tenkove granatama, a pješaci su ih napadali ručnim bombama kroz otvore. Francuski saveznici prigovorili su što Britanci nisu upotrijebili veći broj tenkova, čime je otkrivena nova tehnologija bez odlučnog proboja. Ipak, oni malobrojni uspješni primjerci dokazali su da koncept funkcionira - bili su otporni na puščanu vatru i pružali zaštitu pješacima.

Početak nove ere

Prva uporaba tenkova nije odlučila bitku na Sommi - ona je trajala još mjesecima i odnijela stotine tisuća života - ali je otvorila novo poglavlje ratovanja. Haig je ubrzo naručio tisuće novih strojeva, a iskustva s bojišta dovela su do poboljšanja: jačih motora, učinkovitijih gusjenica i bolje suradnje s pješaštvom.

Njemačka, s druge strane, nije brzo razvila vlastite tenkove - njihov prvi operativni model A7V pojavio se tek 1918., i to u vrlo malom broju. Ipak, Nijemci su postali majstori u obrani i protutenkovskoj taktici.

Danas se prva pojava tenkova na Sommi pamti ne samo po tehničkim manama nego i po simbolici. Bila je to točka prijeloma kada je rat prestao biti isključivo ljudski napor. Tenkovi su utjelovili industrijsku moć i pokazali da budućnost bojišta pripada strojevima na gusjenicama.