U RUJNU 1939. godine, nakon brze i brutalne invazije na Poljsku, svijet je svjedočio neobičnom i kontroverznom događaju: zajedničkoj paradi njemačkog Wehrmachta i sovjetske Crvene armije u Brest-Litovsku.

Ovaj događaj, koji se odvio 22. rujna 1939., simbolizirao je podjelu Poljske između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza, temeljenu na tajnom protokolu pakta Ribbentrop-Molotov. Parada nije bila samo vojna formalnost, već i jasan pokazatelj suradnje između dva totalitarna režima koji su, unatoč ideološkim razlikama, zajednički radili na uništenju poljske državnosti. Ovaj trenutak ostao je upamćen kao mračan simbol političkog pragmatizma i početak tragičnog razdoblja za Poljsku.

Pakt nacista i komuniste te komadanje Poljske

Godine 1939. Europa je bila na rubu Drugog svjetskog rata. Dana 23. kolovoza 1939., nacistička Njemačka i Sovjetski Savez potpisali su Pakt o nenapadanju, poznat kao pakt Ribbentrop-Molotov, kojim su dogovorili podjelu istočne Europe u sfere utjecaja.

Tajni protokol pakta predviđao je podjelu Poljske između dva saveznika, zajedno s podjelom baltičkih zemalja i dijelova Rumunjske. Njemačka je započela invaziju na Poljsku 1. rujna 1939., čime je započeo Drugi svjetski rat, dok je Crvena armija ušla s istoka 17. rujna, pod izgovorom "zaštite" ukrajinskog i bjeloruskog stanovništva.

Poljska vojska, suočena s napadima s dva fronta, brzo je poražena, a zemlja je podijeljena prema dogovoru. Brest-Litovsk, grad na granici njemačke i sovjetske zone, postao je mjesto simboličnog susreta dviju vojski.

Ključni akteri parade

Na njemačkoj strani, paradu je nadgledao general Heinz Guderian, poznat po svojoj ulozi u razvoju blitzkrieg taktike i zapovjednik XIX. oklopnog korpusa.

Guderian je bio zadužen za njemačke snage u Brestu i imao je ključnu ulogu u koordinaciji s Crvenom armijom. Sa sovjetske strane, zapovjednik brigade Semjon Krivošein, koji je vodio 29. tenkovsku brigadu, predstavljao je Crvenu armiju tijekom parade.

Iako su obojica bili profesionalni vojnici, njihova suradnja bila je više pragmatična nego prijateljska, odražavajući hladnu proračunatost između dva režima. Na višoj razini, ključni arhitekti ovog događaja bili su njemački ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop i njegov sovjetski kolega Vjačeslav Molotov, čiji su pregovori omogućili podjelu Poljske.

Ceremonija primopredaje grada

Nakon što su njemačke snage zauzele Brest-Litovsk 17. rujna, grad je prema dogovoru trebao biti predan Sovjetima, jer se nalazio u njihovoj zoni utjecaja. Dana 22. rujna, nakon završetka borbi, organizirana je zajednička parada kao simboličan čin primopredaje.

Parada se odvila na glavnim ulicama Brest-Litovska, uz prisutnost njemačkih i sovjetskih vojnika. Sovjetske tenkovske jedinice i njemačka pješačka i motorizirana postrojba marširale su zajedno, dok su Guderian i Krivošein stajali na improviziranoj platformi, promatrajući povorku.

Sovjetski vojnici navodno su pjevali revolucionarne pjesme, dok su njemačke snage marširale u strogom redu, uz zvukove vojnog orkestra. Fotografije i filmski zapisi pokazuju zastave sa svastikama i crvenim zvijezdama kako stoje jedna uz drugu, što je izazvalo šok među promatračima koji su kasnije vidjeli te snimke.

Parada je završila mirno, a njemačke snage povukle su se prema zapadu, ostavljajući grad pod sovjetskom kontrolom.

Odjek u svijetu i među Poljacima

Zajednička parada izazvala je različite reakcije. U Poljskoj je događaj bio percipiran kao ponižavajući simbol gubitka neovisnosti, dodatno produbljujući nacionalnu traumu nakon invazije. U svjetskoj javnosti, posebno u zapadnim zemljama, parada je bila dokaz cinizma dvaju totalitarnih režima, koji su, unatoč ideološkom neprijateljstvu, surađivali na štetu slabijih nacija.

Međutim, suradnja između Njemačke i Sovjetskog Saveza bila je kratkog vijeka, trajala je do lipnja 1941., kada je Hitler pokrenuo operaciju Barbarossa, napadnuvši Sovjetski Savez.

Parada je kasnije korištena u sovjetskoj i zapadnoj propagandi: Sovjeti su je ignorirali ili minimizirali kako bi prikrili svoju ulogu u podjeli Poljske, dok su zapadni saveznici isticali moralnu upitnost pakta Ribbentrop-Molotov.

Povijesne posljedice zajedničke invazije

Zajednička parada u Brest-Litovsku ostala je jedan od najkontroverznijih simbola ranih faza Drugog svjetskog rata. Iako je bila relativno mala po opsegu, označila je kulminaciju dogovora između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza, koji su zajednički uništili poljsku državu.

Podjela Poljske dovela je do ogromnih patnji: masovnih deportacija, progona i zločina, uključujući Katinski masakr 1940., gdje je NKVD ubio tisuće poljskih časnika.

Parada je također naglasila krhkost međunarodnog poretka i nemoć Lige naroda da spriječi agresiju. Danas se ovaj događaj proučava kao primjer političkog pragmatizma i moralnih kompromisa, podsjećajući na složenost saveza u vrijeme rata i njihove dugoročne posljedice za Poljsku i Europu.