KRIŽARSKA opsada Jeruzalema dogodila se tijekom Prvog križarskog rata, koji je započeo 1096. godine nakon poziva pape Urbana II. na oslobođenje Svetog grada od muslimanske vlasti. Opsada Jeruzalema ključni je događaj ovog rata, a odvijala se u ljeto 1099. godine.

Opsada Jeruzalema započela je 7. lipnja 1099. godine kada su križarske snage, predvođene vođama poput Godfreya od Bouillona, Roberta Normanskog i Raymonda IV. od Toulousea, stigle pred zidine grada. Križari su bili iscrpljeni dugim putovanjem i prethodnim bitkama, ali su bili motivirani vjerskim žarom i ciljem oslobođenja Jeruzalema, koji je bio pod kontrolom fatimidskog kalifata.

Tijek opsade

Opsada je trajala nešto više od pet tjedana. Križari su se suočavali s brojnim izazovima, uključujući nedostatak hrane, vode i opsadnih sprava, kao i snažnu obranu grada koju su vodili fatimidski guverner Iftikhar ad-Dawla i njegove trupe. Zidine Jeruzalema bile su dobro utvrđene, a branitelji su imali zalihe za dugotrajnu obranu.

Križari su izgradili opsadne kule i ljestve kako bi probili zidine. Ključni trenutak dogodio se 13. i 14. srpnja kada su križari pokrenuli veliki napad s dvije strane grada. Nakon intenzivnih borbi, uspjeli su probiti obranu 15. srpnja 1099. godine, ulazeći u grad kroz sjeverne zidine.

Pokolj nakon osvajanja grada

Opsada je završila 15. srpnja 1099. godine kada su križari osvojili Jeruzalem. Uslijedio je tragičan pokolj stanovništva, uključujući muslimane, Židove i čak neke kršćane, što je ostavilo tamnu mrlju na ovom događaju. Nakon osvajanja, Godfrey od Bouillona izabran je za zaštitnika Svetog groba, čime je uspostavljena križarska vlast u Jeruzalemu.