SVEUČILIŠTE u Zagrebu najstarija je visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj, a ujedno i jedno od najstarijih sveučilišta u ovom dijelu Europe. Njegova povijest započinje 23. rujna 1669. kada je diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. Isusovačkoj akademiji u Zagrebu priznat status i povlastice sveučilišne ustanove. Ta je ustanova, poznata pod imenom Neoacademia Zagrabiensis, imala značajnu ulogu u obrazovanju i kulturnom razvoju tadašnje Hrvatske.

Isusovci su vodili Akademiju sve do 1773. kada je papa Klement XIV. ukinuo njihov red. Nedugo zatim, carica Marija Terezija osnovala je 1776. Kraljevsku akademiju znanosti, ustanovu s tri studija - filozofskim, bogoslovnim i pravnim - koja je nastavila razvijati visoko obrazovanje u Zagrebu. Akademija je prestala s radom sredinom 19. stoljeća, ali je tradicija obrazovanja nastavljena kroz razne oblike filozofskog studija.

Velika promjena pod banom Mažuranićem

Prijelomni trenutak dogodio se 1874. godine kada je Hrvatski sabor, nakon višegodišnjih priprema, donio odluku o osnivanju modernog sveučilišta. Svečano je otvoreno 19. listopada iste godine, pod upravom bana Ivana Mažuranića. U početku su djelovala četiri fakulteta - Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski - čime je udaren temelj instituciji koja će obilježiti obrazovni i znanstveni život Hrvatske.

Tijekom 20. stoljeća Sveučilište u Zagrebu doživljava snažnu ekspanziju. Nakon Prvog svjetskog rata osnivaju se novi fakulteti, među kojima Gospodarsko-šumarski fakultet 1919., Veterinarski fakultet 1924. i kasnije Ekonomski fakultet.

Nakon Drugog svjetskog rata rast se nastavlja osnivanjem Prirodoslovno-matematičkog fakulteta 1946. i daljnjim širenjem na područja koja prate potrebe modernog društva. Time Sveučilište prerasta u središnju visokoškolsku i znanstvenu ustanovu u Hrvatskoj.

Danas Sveučilište u Zagrebu obuhvaća 34 sastavnice - fakultete, akademije i sveučilišne odjele - te okuplja gotovo polovicu svih studenata u Hrvatskoj. Kao najveća obrazovna institucija u zemlji, nositelj je i mnogih međunarodnih suradnji, projekata i znanstvenih inicijativa. Njegov utjecaj daleko nadilazi obrazovni sustav jer aktivno oblikuje kulturni, gospodarski i društveni život zemlje.

Svoju dugu tradiciju Sveučilište je obilježilo 2019. godine svečanom proslavom 350. obljetnice osnutka, ističući pritom kontinuitet obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj. Kroz stoljeća burnih povijesnih promjena, ono je ostalo mjesto okupljanja znanja i ideja te simbol trajne težnje hrvatskog društva prema obrazovanju i napretku.