GODINE 1798. Rim je postao poprište iznimno važnih povijesnih događaja. Pod utjecajem Francuske revolucije, francuske trupe zauzele su grad, svrgnule papinsku vlast i uspostavile Rimsku Republiku. Ovo turbulentno razdoblje simbolizira sukob tradicionalne monarhije s novim republikanskim idejama koje su potresale Europu krajem 18. stoljeća.

Tijekom francuskih revolucionarnih ratova Papinska Država našla se u sukobu s revolucionarnom Francuskom. Papa Pio VI., koji je bio na čelu Papinske Države, nastojao je održati vlast unatoč sve većem pritisku Francuske. Nakon Napoleonove uspješne talijanske kampanje 1796. godine, Papinska Država postala je ranjiva. Porazivši papinsku vojsku u veljači 1797., Francuzi su prisilili Papu na potpisivanje mirovnog sporazuma u Tolentinu. Iako je sporazum donio privremeni mir, situacija u Rimu ostala je napeta.

Povod za francusku intervenciju

Pravi povod za francusku intervenciju dogodio se krajem 1797. godine, kada je francuski general Léonard Duphot ubijen tijekom nereda ispred francuske ambasade u Rimu. Ovaj incident dao je Francuzima izgovor za vojnu akciju. U veljači 1798. general Louis-Alexandre Berthier predvodio je francuske trupe koje su bez većeg otpora ušle u Rim. Papa Pio VI. svrgnut je s vlasti i odveden u zarobljeništvo, najprije u Sienu, a zatim u Francusku, gdje je preminuo 1799. godine.

Dana 15. veljače 1798., Berthier je proglasio Rimsku Republiku, koja je bila uređena prema francuskom uzoru. Nova republika ukinula je papinsku vlast i uvela sekularni sustav upravljanja. Na čelu republike bio je peteročlani Direktorij, a zakonodavna tijela činili su Tribunat i Senat. Cilj Republike bio je modernizirati Rim i uvesti reforme koje su uključivale sekularizaciju društva, ukidanje crkvenih privilegija i novu administrativnu podjelu.

Kratka Rimska Republika

Unatoč velikim ambicijama, Rimska Republika suočila se s brojnim poteškoćama. Većina stanovništva nije podržavala promjene koje su dolazile iz Francuske. Mnogi su bili odani Crkvi i papinskoj vlasti, a nova republika suočavala se s ekonomskom krizom, nedostatkom sredstava i stalnim unutarnjim nemirima. Situaciju je dodatno zakomplicirala invazija Kraljevine Napulj, čije su trupe pokušale iskoristiti priliku i zauzeti Rim.

U studenom 1798. napuljske snage pokrenule su napad, no francuska vojska uspjela je obraniti Rim i čak zauzeti Napulj, uspostavivši kratkotrajnu Partenopejsku Republiku. Međutim problemi su se gomilali, a podrška među lokalnim stanovništvom sve je više opadala.

Pad Republike i povratak papinske vlasti

Do rujna 1799. situacija u Europi natjerala je Francuze da povuku svoje trupe iz Rima. Bez francuske vojne potpore, Rimska Republika ubrzo se urušila. Napuljske trupe ponovno su ušle u grad i vratile papinsku vlast. Obnova Papinske Države završena je 1800. godine, kada je novi papa, Pio VII. preuzeo upravljanje Rimom i ponovno uspostavio papinsku kontrolu.