PATRICIA Hearst, poznata i kao Patty Hearst, jedna je od najkontroverznijih figura američke povijesti 20. stoljeća.

Rođena 20. veljače 1954. u San Franciscu, nasljednica medijskog carstva Williama Randolpha Hearsta postala je žrtva otmice koja je šokirala Ameriku. Oteta od strane radikalne grupe Symbionese Liberation Army (SLA) 1974. godine, Hearst je navodno pod pritiskom i "pranjem mozga" sudjelovala u njihovim zločinima, uključujući pljačke banaka.

Njezina priča, ispunjena dramom, sukobom ideologija i pravnim bitkama, postala je simbol društvenih tenzija 1970-ih - od Vijetnamskog rata i Watergatea do borbe za građanska prava. Iako osuđena za pljačku, njezina obrana na temelju prisile i Stockholmskog sindroma ostala je predmet rasprava, a danas živi mirnim životom, daleko od medijske vatre.

Rani život i obiteljsko nasljeđe

Patricia Campbell Hearst odrasla je u bogatoj i utjecajnoj obitelji. Njezin djed, William Randolph Hearst, bio je medijski magnat čije je carstvo inspiriralo film "Građanin Kane" Orsona Wellesa. Otac Randolph Apperson Hearst upravljao je novinskim lancem, a majka Catherine bila je filantropkinja.

Patty je imala četiri sestre i odrasla je u raskoši u Hillsboroughu blizu San Francisca. Bila je inteligentna i aktivna: pohađala je ekskluzivne škole, a 1973. upisala povijest umjetnosti na Sveučilištu u Berkeleyju, gdje je živjela sa zaručnikom Stevenom Weedom, studentom poslijediplomskog studija matematike.

Njezin privilegiran život bio je daleko od radikalizma koji će je uskoro progutati - u vrijeme kada je Amerika bila podijeljena Vijetnamskim ratom, Watergate skandalom i pokretima protiv rata i za prava manjina.

Otmica i rođenje SLA mita

Dana 4. veljače 1974., 19-godišnja Patty bila je oteta iz svog berkeleyjskog stana od strane SLA-e, male grupe ljevičarskih urbanih gerilaca. SLA, osnovana 1973. od strane Donalda DeFreezea (poznatog kao "General Field Marshal Cinque"), bila je radikalna organizacija koja se borila protiv "fašističke Amerike", zagovarajući oslobađanje crnaca, zatvorenika i siromašnih. Šestorica naoružanih članova nasilno su je odvela, a Steven Weed bio je premlaćen tijekom otmice.

SLA je zatražila oslobađanje svojih zatvorenih članova Joea Remira i Russa Littlea, a kasnije i milijune dolara hrane za siromašne u Kaliforniji kao otkupninu. Randolph Hearst organizirao je distribuciju hrane u vrijednosti od 2 milijuna dolara kroz program "People in Need", no akcija je završila u kaosu, a Patty nije oslobođena.

Tijekom 57 dana zarobljeništva, prema njezinom kasnijem svjedočenju, bila je zatvorena u ormaru, slijepa i vezana, podvrgnuta seksualnom zlostavljanju i ideološkim seansama. SLA je objavila audiosnimke na kojima Patty navodno prihvaća njihovu ideologiju, a 3. travnja 1974. proglasila se "Tani" - po Tamari Bunke, revolucionarki i suradnici Che Guevare - i pridružila se borbi protiv "fašističkog imperijalizma".

Sudjelovanje u zločinima i potraga

Dana 15. travnja 1974. snimke nadzornih kamera u Hibernia Banki u San Franciscu uhvatile su Patty kako naoružana automatskom puškom sudjeluje u pljački, vičući "Ovo je Symbionese Liberation Army!" i prikupljajući novac. SLA je ukrala 10.960 dolara, a Patty je postala jedna od najtraženijih osoba u Americi.

U svibnju 1974., tijekom incidenta u trgovini Mel's Sporting Goods, pomogla je Williamu i Emily Harris u bijegu pucajući iz kombija prema policiji.

SLA se raspala nakon masakra 17. svibnja 1974. kada je policija opkolila njihovo skrovište u Los Angelesu: šest članova, uključujući DeFreezea, poginulo je u pucnjavi i požaru.

Patty je s Harrisovima pobjegla na istok, skrivajući se u Pennsylvaniji i New Yorku, gdje su se zadržali i kod novinara Jacka Scotta. FBI je vodio veliku potragu, a slučaj je dominirao medijima, pretvarajući Patty u simbol tzv. Stockholmskog sindroma - gdje žrtve razvijaju lojalnost prema otmičarima.

Dana 24. rujna 1974., FBI je izdao tjeralicu za njom zbog kršenja Nacionalnog zakona o vatrenom oružju (National Firearms Act), dodatno pojačavajući nacionalnu potragu koja je privlačila ogromnu medijsku pažnju.

Suđenje i kontroverze

Patty je uhićena 18. rujna 1975. u San Franciscu zajedno s Harrisovima. Optužena je za pljačku banke i druga kaznena djela, a njezino suđenje 1976. bilo je senzacionalno. Obranu je vodio F. Lee Bailey tvrdeći da je bila žrtva prisile i psihološke manipulacije. Psihijatrijski stručnjaci svjedočili su o njezinim traumama, dok je tužiteljstvo isticalo dokaze da je sudjelovala dobrovoljno, pozivajući se na audiosnimke i videozapise.

Dana 20. ožujka 1976. porota ju je proglasila krivom, a sudac Oliver Carter osudio na sedam godina zatvora.

Posljedice i nasljeđe

Patty je odslužila 22 mjeseca prije nego što joj je predsjednik Jimmy Carter 1979. smanjio kaznu. Godine 2001. predsjednik Bill Clinton potpuno ju je pomilovao. Nakon oslobađanja vratila se obitelji i 1979. udala za Bernarda Shawa, bivšeg tjelohranitelja obitelji Hearst.

Zajedno su imali dvije kćeri, Gillian i Lydiju. Obitelj je živjela mirno u Connecticutu, a Patty se povremeno bavila pisanjem i glumom, objavila memoare "Every Secret Thing" (1982.) te se pojavila u filmovima Johna Watersa ("Cry-Baby", "Serial Mom").

Njezina priča inspirirala je brojne knjige i filmove, među kojima "American Heiress" Jeffreyja Toobina. Danas Patty živi privatno, daleko od medijske pažnje, no njezin slučaj ostaje simbol kontradikcija 1970-ih - ideoloških sukoba, medijske histerije i rasprava o granici između žrtve i počinitelja.