PRVI let sovjetskog lovca MiG-29, jednog od najutjecajnijih zrakoplova Hladnog rata, dogodio se 6. listopada 1977. godine na testnom aerodromu u Žukovskom, nedaleko od Moskve. Taj je događaj označio početak nove ere u zrakoplovstvu - razvoja četvrte generacije borbenih letjelica namijenjenih suprotstavljanju američkim F-15 i F-16.

Razvijen u slavnom konstruktorskom birou Mikojan (MiG), MiG-29 postao je simbol sovjetske zrakoplovne moći. Do danas je proizvedeno više od 1.600 primjeraka, a letjelica je ušla u službu u više od 30 zemalja svijeta. Njegov dizajn, koji je spojio agilnost, brzinu i tada revolucionarnu avioniku, promijenio je lice zračnog ratovanja - a modernizirane verzije i danas sudjeluju u sukobima, uključujući rat u Ukrajini.

Pozadina razvoja

Početkom 1970-ih Sovjetski je Savez prepoznao potrebu za modernizacijom svoje lovačke flote. Nakon uspjeha MiG-21 i MiG-23, Ministarstvo zrakoplovne industrije pokrenulo je program PFI (Perspektivni frontovni lovac) 1969. godine. Cilj je bio razviti dva komplementarna lovca: Sukhoi je radio na težem Su-27, a Mikojan na lakšem, agilnijem MiG-29, unutar projekta poznatog kao "Izdeliye 9".

Detaljni razvoj počeo je 1974. godine pod vodstvom Rostislava Beljakova, nasljednika osnivača biroa Artjoma Mikojana. Novi je avion trebao moći ponijeti više od 4.000 kilograma naoružanja, letjeti brzinom do Mach 2.25 i imati domet od oko 1.400 kilometara. Dvomotorni prototip 9-01 dobio je aerodinamički napredan dizajn s krilima koja se glatko spajaju s trupom (LERX) i dvostrukim vertikalnim repom, što mu je davalo iznimnu stabilnost i upravljivost.

Središnji element sustava bio je radar N019 Rubin, sposoban za praćenje deset ciljeva i navođenje raketa na više njih istodobno - što je tada predstavljalo tehnološki iskorak.

Prvi let i testiranja

Prvi je let izveo poznati testni pilot Aleksandar Fedotov 6. listopada 1977. godine, u 17 sati po lokalnom vremenu. Prototip je poletio sa zrakoplovnog instituta u Žukovskom, letio 11 minuta na visini do 500 metara i uspješno sletio bez ozbiljnijih problema, iako su zabilježeni manji nedostaci u hidraulici i stabilnosti na niskim brzinama.

Unatoč početnim poteškoćama, testiranja su brzo napredovala. Iako se prvi prototip 9-01 srušio 1978., program je nastavio s novim primjercima, a do 1982. završena su sva državna ispitivanja. MiG-29 je službeno uveden u sovjetsko ratno zrakoplovstvo 1983. godine.

Sovjetska tajnost bila je potpuna: Zapad je o postojanju novog lovca prvi put doznao preko satelitskih snimaka krajem 1977., ali detalji su procurili tek početkom 1980-ih. NATO mu je 1981. dodijelio kodno ime "Fulcrum" - "težište", simbolično za njegovu ulogu između lakih i teških lovaca.

Tehničke karakteristike i uloga

MiG-29 pokreću dva turboventilatorska motora RD-33, svaki potiska do 81 kN s naknadnim sagorijevanjem. Letjelica može izdržati 9 G opterećenja i postići kut napada do 28 stupnjeva. Dugačak je 17,3 metra, ima raspon krila 11,4 metra i maksimalnu masu od 20 tona.

Naoružan je 30-milimetarskim topom GŠ-30-1 te do šest raketa zrak-zrak (R-27, R-73, R-60) ili bombama i raketama za napade na ciljeve na tlu. Sustav optičko-elektroničkog navođenja (IRST) i kacigom usmjeravan ciljnik davali su mu veliku prednost u bliskoj borbi, gdje je često bio opasniji od težih protivnika.

MiG-29 je postao temelj sovjetske doktrine zračne prevlasti – lovac kratkog i srednjeg dometa namijenjen brzoj reakciji i zaštiti kopnenih postrojbi.

Utjecaj i nasljeđe

Uvođenje MiG-29 u operativnu službu promijenilo je ravnotežu snaga u zraku. Njegove performanse potaknule su Zapad na ubrzanje razvoja novih generacija lovaca, uključujući američki program ATF, iz kojega je kasnije nastao F-22 Raptor.

Od 1980-ih, MiG-29 izvožen je u brojne zemlje Varšavskog pakta i saveznike SSSR-a, a Indija je postala prvi strani korisnik 1986. godine. Avion je sudjelovao u nizu sukoba, od Kargilskog rata 1999. do sukoba u Siriji (od 2015.) i rata u Ukrajini (od 2022.).

Tijekom desetljeća nastale su brojne inačice - MiG-29S, SMT, K i najnoviji MiG-35 - koje su produžile životni vijek konstrukcije i uvele suvremenu avioniku, radare i precizno navođeno oružje.

Danas MiG-29 ostaje simbol ravnoteže između snage i pokretljivosti – dokaz da manji, agilniji lovac može biti jednako učinkovit kao i teži borbeni sustavi. Prvi let 1977. godine ostaje trenutak koji je zauvijek promijenio dinamiku zračnog ratovanja i potvrdio sovjetski inženjerski genij.