BITKA kod Gettysburga, vođena od 1. do 3. srpnja 1863. godine, smatra se jednom od najznačajnijih bitaka Američkog građanskog rata (1861.–1865.). Ova ključna bitka između snaga Unije i Konfederacije odigrala se u gradu Gettysburgu i njegovoj okolici u Pennsylvaniji te označila prekretnicu u ratu. Pobjeda Unije zaustavila je drugu invaziju Konfederacije na sjever i značajno oslabila njihovu vojnu moć.

Pozadina bitke

U ljeto 1863. godine general Konfederacije Robert E. Lee odlučio je pokrenuti invaziju na sjeverne države kako bi oslabio Uniju, potaknuo mirovne pregovore i možda dobio podršku stranih sila, poput Velike Britanije ili Francuske. Leejeva vojska Sjeverne Virginije, s oko 75.000 vojnika, krenula je prema Pennsylvaniji nadajući se da će privući vojsku Unije u odlučujuću bitku.

S druge strane, vojska Unije, poznata kao Vojska Potomaca, pod zapovjedništvom generala Georgea G. Meadea, imala je oko 94.000 vojnika. Meade je bio svjestan Leejeve invazije i kretao se kako bi presreo Konfederaciju. Dvije vojske susrele su se slučajno kod Gettysburga, malog gradića koji je bio raskrižje važnih putova.

Prvi dan bitke (1. srpnja 1863.)

Bitka je započela 1. srpnja kada su konfederacijske snage pod zapovjedništvom generala Henryja Hetha naišle na konjicu Unije na zapadnim prilazima Gettysburgu. Iako su isprva bile manje borbe, sukob se brzo proširio kada su obje strane dovele pojačanja.

Konfederacijske snage nadjačale su branitelje Unije, koji su se povukli kroz grad na uzvisine južno od Gettysburga, poput Cemetery Hilla i Culp's Hilla. Ove uzvisine postale su ključne za obranu Unije u sljedećim danima. Iako su Konfederati postigli početni uspjeh, nisu uspjeli potpuno iskoristiti prednost zbog nesuglasica u zapovjednom lancu i Leejeve odluke da ne nastavi napad te večeri.

Drugi dan bitke (2. srpnja 1863.)

Drugi dan bio je obilježen intenzivnim borbama na oba krila linije Unije. Lee je planirao napasti položaje Unije na Cemetery Ridgeu, Little Round Topu i drugim uzvisinama, nadajući se da će probiti njihovu obranu. Konfederacijske snage pod zapovjedništvom generala Jamesa Longstreeta pokrenule su snažan napad na južni dio bojišta, uključujući područja poznata kao Devil's Den i Peach Orchard.

Ključni trenutak dogodio se na Little Round Topu, gdje su snage Unije predvođene pukovnikom Joshuaom Chamberlainom hrabro obranile položaj od ponovljenih napada Konfederacije. Njihov otpor, uključujući poznati juriš bajunetama, spasio je liniju Unije od kolapsa. Istodobno, borbe na Culp's Hillu i Cemetery Hillu bile su jednako žestoke, ali Unija je zadržala svoje položaje.

Treći dan bitke (3. srpnja 1863.)

Treći dan bitke poznat je po tzv. Pickettovu jurišu, očajničkom pokušaju Konfederacije da probije središte linije Unije na Cemetery Ridgeu. Lee je naredio frontalni napad s oko 12.500 vojnika, predvođenih generalom Georgeom Pickettom, nakon snažne topničke pripreme. Međutim, topništvo Konfederacije bilo je neprecizno, a vojska Unije bila je dobro utvrđena.

Napad je rezultirao katastrofalnim gubicima za Konfederaciju. Vojnici su morali prijeći otvoreno polje pod snažnom paljbom Unije, a samo je šačica stigla do linija Unije. Ovaj neuspjeh označio je kraj Leejevih nada za pobjedu u Gettysburgu. Nakon juriša Lee je preuzeo odgovornost za poraz i započeo pripreme za povlačenje.

Posljedice bitke

Bitka kod Gettysburga bila je najkrvavija u Američkom građanskom ratu, s ukupno oko 51.000 žrtava (ubijenih, ranjenih, zarobljenih ili nestalih) na obje strane. Unija je izgubila oko 23.000 vojnika, dok je Konfederacija imala oko 28.000 žrtava. Leejeva vojska bila je prisiljena povući se u Virginiju, čime je zaustavljena njihova invazija na sjever.

Pobjeda Unije kod Gettysburga, zajedno s padom Vicksburga u Mississippiju istog dana, označila je prekretnicu u ratu. Moral Unije bio je podignut, dok je Konfederacija pretrpjela veliki udarac. Kasnije te godine predsjednik Abraham Lincoln održao je poznati Gettysburški govor u kojem je naglasio važnost očuvanja Unije i slobode.