SERGEJ BUBKA rođen je 4. prosinca 1963. u Luhansku i bivši je sovjetsko-ukrajinski atletičar specijaliziran za skok s motkom, jedan od najdominantnijih sportaša u povijesti te discipline. Odrastao je u Luhansku i kao dječak se bavio sprintom na sto metara i skokom u dalj.

Tek kasnije se u potpunosti usmjerio na skok s motkom, u kojem je dosegnuo svjetsku razinu. Prvi put se na međunarodnoj sceni pojavio 1981. na Europskom juniorskom prvenstvu, gdje je zauzeo sedmo mjesto, a već 1983. kao relativno nepoznat skakač osvojio je zlato na Svjetskom prvenstvu u Helsinkiju i najavio potpunu promjenu standarda u toj disciplini.

Bubka je 1984. postavio svoj prvi svjetski rekord preskočivši visinu od 5.85 metara, a taj je rezultat u kratkom razdoblju više puta popravljao. Godine 1985. u Parizu je prvi put u povijesti preskočio šest metara i time simbolično otvorio novu eru skoka s motkom. Tijekom sljedećih godina sustavno je podizao granicu, sve do najboljeg rezultata karijere od 6.14 metara na otvorenom 1994. godine. Ukupno je trideset i pet puta popravljao svjetski rekord, sedamnaest puta na otvorenom i osamnaest puta u dvorani, i ostao upamćen kao prvi skakač koji je preskočio i 6.10 metara.

Duplantis ga je srušio tek 2020. godine

Na velikim natjecanjima Bubka je bio gotovo nezaustavljiv. Osvojio je zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. preskočivši 5.90 metara, a na svjetskim prvenstvima u atletici dominirao je od 1983. do 1997. osvojivši šest uzastopnih naslova. U dvorani je četiri puta bio svjetski prvak i jednom europski dvoranski prvak, a ima i naslov europskog prvaka na otvorenom iz 1986. godine. Uz to je višestruki pobjednik završnih mitinga Grand Prixa i drugih velikih natjecanja.

Za Sovjetski Savez nastupao je do njegova raspada 1991., nakon čega je predstavljao Ukrajinu sve do umirovljenja 2001. godine. Tijekom karijere više je puta bio proglašen atletičarem godine i dugo je držao i dvoranski i vanjski svjetski rekord. Skok od 6.15 metara u dvorani, koji je postavio 1993., ostao je na snazi do 2014., a rezultat od 6.14 metara na otvorenom iz 1994. srušen je tek 17. rujna 2020., kada je Armand Duplantis u Rimu preskočio 6.15 metara.

Zlato iz Seula ostalo je jedino

Njegov nastup na Olimpijskim igrama često se opisuje kao niz velikih očekivanja i razočaranja. Nakon bojkota igara 1984. od strane Sovjetskog Saveza, zlato je osvojio 1988., no na Igrama u Barceloni 1992. nije uspio preskočiti kvalifikacijsku visinu, u Atlanti 1996. povukao se zbog ozljede pete, a u Sydneyu 2000. ispao je u finalu nakon što nije uspio preskočiti 5.70 metara. Unatoč tome zadržao je status jednog od najvećih atletičara svih vremena zahvaljujući dugogodišnjoj dominaciji na svjetskim prvenstvima i nizu rekorda.

Po završetku sportske karijere Bubka je ostao aktivan u sportskim institucijama. Bio je član ukrajinskog parlamenta i sudjelovao u radu odbora zaduženih za mlade, sport i turizam, a 2005. postao je predsjednik Nacionalnog olimpijskog odbora Ukrajine i tu je dužnost obnašao dugi niz godina. Od 2007. obavlja funkciju višeg potpredsjednika Međunarodne atletike, a dugogodišnji je član i počasni član Međunarodnog olimpijskog odbora.

Ime Sergeja Bubke u sportu je postalo sinonim za vrhunac skoka s motkom. Njegova kombinacija brzine, tehnike i snage te niz rekorda i naslova definirali su standarde discipline, a put od dječaka iz Luhanska do svjetskog rekordera i sportskog dužnosnika učinio ga je jednom od ključnih figura svjetske atletike druge polovice dvadesetog stoljeća.