SVAKE jeseni, krajem listopada, svijet je preplavljen svjetlom izrezbarenih bundeva. Tradicionalni "jack o'lantern" postao je nezaobilazan simbol Noći vještica, ali malo tko zna kako je taj neobičan običaj uopće nastao. Njegovi korijeni sežu duboko u irski folklor, kršćansku i pogansku simboliku te drevne običaje slavljenja kraja žetve.

Irska legenda o Škrtom Jacku

Prema staroj irskoj legendi, sve počinje s likom zvanim Škrti Jack (Stingy Jack). Jack je, prema predaji, bio kovač poznat po svojoj lukavosti i škrtosti. Jedne večeri u gostionici susreo je samoga vraga koji je došao po njegovu dušu. Jack ga je uspio prevariti tako što ga je nagovorio da se pretvori u novčić kako bi platio piće. Kada se vrag pretvorio, Jack je novčić stavio u torbicu pored srebrnog križa, čime ga je zarobio. Oslobodio ga je tek nakon što mu je ovaj obećao da ga neće dirati godinu dana.

Sljedeće godine, vrag se vratio po Jackovu dušu, ali ga je ovaj ponovno nadmudrio. Natjerao ga je da se popne na stablo i ubere mu jabuku, a zatim je u koru urezao križ, ponovno ga zarobivši. Nakon što mu je vrag obećao da više nikada neće tražiti njegovu dušu, Jack ga je pustio.

No, kada je Jack naposljetku umro, ni raj ni pakao nisu ga htjeli primiti. Vrag mu je, navodno, dobacio žeravicu da mu svijetli putem dok luta tamnim svijetom. Jack je žeravicu stavio u izdubljenu repu i od nje načinio lampu. Tako je nastalo ime "Jack of the Lantern", odnosno "jack o'lantern".

Britanska teorija o "svjetlu u močvari"

U Britaniji postoji drugačije objašnjenje. Tamo je izraz jack o'lantern u početku označavao "čovjeka sa svjetiljkom" — najčešće noćnog čuvara ili putnika čije je ime bilo nepoznato.

Britanski folklor također spominje prirodnu pojavu poznatu kao will-o'-the-wisp — sablasno svjetlo koje se pojavljuje nad močvarama i tresetištima. Te neobjašnjive kugle svjetlosti znale su zavarati putnike, odvodeći ih s puta u maglu. Budući da su podsjećale na fenjere koje su nosili noćni stražari, i ta su se svjetla s vremenom počela nazivati jack o'lanternima.

Samhain – izvor svjetla u tami

Treće objašnjenje povezuje se s drevnim keltskim festivalom Samhain, koji se u Irskoj slavio krajem listopada kao obilježavanje kraja žetve i početka zime.
Tada su dani već bili kratki, a seljaci su trebali svjetlo na putu kući nakon slavlja. Koristili su repe, izdubljene i s užarenim žeravicama unutra, kao svjetiljke.
Neki su u repe urezivali i zastrašujuća lica kako bi otjerali zle duhove ili samog Jacka O'Lanterna. Time je započeo običaj rezbarenja "lica" u povrću.

Od repe do bundeve

Kada su tijekom krumpirove gladi u 19. stoljeću brojni Irci emigrirali u Sjedinjene Američke Države, sa sobom su ponijeli i svoje legende te običaj rezbarenja repa. U novom svijetu repe nisu bile toliko česte, ali bundeve su bile obilne, veće i mekše za obradu. Tako je tradicija nastavila živjeti - samo s novim materijalom. Bundeva je postala nova "repa", a jack o'lantern prerastao je u nezaobilazan simbol američkog Halloweena.

Legende koje svijetle i danas

Danas se značenje i porijeklo jack o'lanterna rijetko spominju, no običaj se održao. Dok su nekima to tek ukrasi i simboli zabave, drugi u njima vide poveznicu s drevnim vjerovanjima o svjetlu koje štiti od tame.

Bilo kao priča o škrtom Jacku, svjetlu nad močvarom ili starom keltskom festivalu, jack o'lantern ostaje podsjetnik na način na koji se legende, putujući kontinentima, pretvaraju u običaje koji i dalje žive  i svijetle  stoljećima kasnije.