Anketa otkrila što Hrvatima najviše smeta na poslu (nisu ni male plaće ni šefovi)

AKO PITATE hrvatske zaposlenike što im najviše smeta na radnom mjestu, odgovor bi vas mogao iznenaditi. To nisu ni niska plaća ni zahtjevan šef, već kolege. Opsežno istraživanje pokazuje kako problemi u radnoj kulturi, poput ponašanja kolega, prisilnih druženja i nefleksibilnog radnog vremena, zaposlenicima trenutno smetaju više od visine plaće, piše hou.hr.
Anketa, provedena od 6. do 11. listopada na društvenim mrežama i putem newslettera, privukla je više od 18.000 korisnika, a u njoj je sudjelovalo više od 620 ispitanika. Njihovi odgovori su pokazali da je uvjerljivo najveći izvor svakodnevne frustracije, s udjelom od 29.6 posto, upravo ponašanje kolega i loši međuljudski odnosi.
Nematerijalni faktori kao dominantan uzrok stresa
Hrvatsko tržište rada u 2025. godini obilježeno je složenom dinamikom. S jedne strane, bilježi se nominalni rast prosječnih plaća zbog manjka radne snage i inflacije, no s druge strane, duboki strukturni problemi i dalje uzrokuju visoku razinu nezadovoljstva među radnicima. Istraživanje je frustracije svrstalo u tri glavne kategorije:
Psihosocijalna sigurnost i toksična kultura, što uključuje loše međuljudske odnose, mobing i mikroagresije, predstavljaju smetnju za 52.3 posto ispitanika. Organizacijska rigidnost, odnosno neispunjena obećanja o fleksibilnosti i ravnoteži poslovnog i privatnog života, izvor je frustracije za 36.2 posto ispitanika, dok percepcija nejednakosti u plaćama smeta tek 11.4 posto radnika.
Kada se zbroje, kategorije koje čine srž psihosocijalnog stresa - ponašanje kolega (29.6%), korporativni rituali (11.8%), diskriminacija (5.0%) i pritužbe na šefove (6.0%) - čine više od polovice ukupnog nezadovoljstva, nadmašujući sve ekonomske i organizacijske prigovore.
Od tračanja do "mljackanja"
Zaključak istraživanja je jasan: toksično radno okruženje primarni je problem. Ponašanje kolega i problemi s radnom higijenom najveći su izvor frustracije. "Usporedbe radi, pritužbe koje se izravno odnose na plaću i kompenzaciju čine tek 6.9% svih iznesenih žalbi."
Ovaj trend pokazuje da su radnici, unatoč financijskim pritiscima, najviše iscrpljeni sitnim i infantilnim oblicima ponašanja koji narušavaju radni mir. Među konkretnim žalbama ističu se tračanje, zavist, neprofesionalnost, djetinjasto ponašanje osoba starijih od 40 godina, ali i bizarni problemi poput mljackanja i nehigijene.
Ravnoteža posla i života postala je prioritet
Globalni podaci, poput Randstad Workmonitora za 2025., potvrđuju da je ravnoteža poslovnog i privatnog života po prvi put postala važnija od plaće (83% naspram 82%). Iako mnoge tvrtke u Hrvatskoj deklarativno cijene tu ravnotežu, često ne uvode stvarne strategije koje bi to podržale. Takva samo deklarativna podrška stvara cinizam, zbog čega se ističe potreba da se beneficije poput fleksibilnog radnog vremena, rada na daljinu i dana za mentalno zdravlje jasno definiraju i uvrste u službene dokumente.
"Istraživanje je pokazalo da su posebni izvori nezadovoljstva radnika korporativni rituali." Naime, korporativni rituali (11.8%) i obavezna druženja (3.9%) za mnoge su izvor frustracije jer ih doživljavaju kao narušavanje privatnosti i nametanje neiskrenog osjećaja zajedništva.
Očekivanja radnika nasuprot stvarnosti
Analiza Eurofounda za 2024. godinu pruža širi europski kontekst i pokazuje jasan trend koji ide protiv želja radnika. Unatoč izraženoj sklonosti hibridnim modelima rada, mogućnosti za rad na daljinu se smanjuju. "Radnici su tijekom pandemije iskusili veću autonomiju i fleksibilnost, što je stvorilo novi pogled prema radu." Odbijanje poslodavaca da zadrže fleksibilne aranžmane radnici doživljavaju kao uskraćivanje stečene vrijednosti, što dovodi do osjećaja izdaje i pada povjerenja u menadžment.
Kako stvoriti poticajno radno okruženje
Budući da je dominantni izvor nezadovoljstva hrvatskih radnika toksična radna kultura, poslodavci koji žele zadržati kvalitetne zaposlenike moraju se strateški posvetiti rješavanju tri ključna problema: osiguravanju psihološkog zdravlja, formalizaciji fleksibilnih politika te smanjenju ekonomske nejednakosti unutar tvrtke.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati