KAŽU da menadžer može imati veći utjecaj na mentalno zdravlje osobe nego terapeut. Dobar vođa može podići moral i produktivnost, dok toksičan šef ne samo da uzrokuje stres na poslu, već može ozbiljno narušiti i privatni život. Upravo o takvim, najgorim primjerima menadžera, progovorili su brojni zaposlenici koji su na internetu podijelili svoje frustrirajuće priče.

Promjena na tržištu rada

S obzirom na to da mlađe generacije čine sve značajniji dio radne snage, vrijednosti i pristup poslu doživjeli su velike promjene. Lojalnost poslodavcu, na primjer, više nije na cijeni kao nekada. Izvješće SHRM-a predstavilo je istraživanje konzultantske tvrtke West Monroe, koje je otkrilo da je čak 45 posto zaposlenika koji su kod trenutnog poslodavca manje od godinu dana već počelo tražiti novi posao.

Stručnjak za ljudske resurse Ken Ohler napominje da je "pakt između poslodavca i zaposlenika krhak" i da "lojalnost ima svoje granice", piše portal Bored Panda. Kako je pojasnio, jedna od slabih točaka nastaje kada šef frustrira i demotivira svoje osoblje do te mjere da ih konkurencija lako može privući boljom ponudom, bilo kroz plaću ili beneficije.

"Čak i ako je plaća odgovarajuća, nedostatak strateškog smjera od strane vodstva, frustracija radnim procesima ili tehnologijom, ili nedostatak razvoja mogli bi stvoriti priliku drugom poslodavcu da ukrade vrhunske talente", rekao je Ohler.

Utjecaj na mentalno zdravlje

Psiholog dr. Jeffrey Bernstein u članku za Psychology Today naveo je konkretne primjere kako loši menadžeri utječu na mentalno zdravlje. Jedan od klasičnih primjera toksičnog šefa je mikromenadžer. Osim što uzrokuju jaku anksioznost, dr. Bernstein kaže da takvi šefovi mogu uništiti samopouzdanje zaposlenika, pa čak i uzrokovati depresiju. "Kada zaposlenici osjećaju da nemaju kontrolu nad svojim poslom, to može stvoriti osjećaj bespomoćnosti i narušiti njihovo samopoštovanje", napisao je.

Tu su i šefovi s nerealnim očekivanjima. To su oni koji postavljaju nerazumne rokove, a istovremeno očekuju besprijekoran rezultat. Dr. Bernstein upozorava da takvi zahtjevi ne dovode samo do izgaranja na poslu, već i do kroničnog stresa i fizičkih zdravstvenih problema. "Kada se zaposlenici stalno guraju izvan svojih granica, mogu doživjeti emocionalnu iscrpljenost i smanjen osjećaj postignuća", dodao je.

Šokantne priče iz stvarnog života

A da teorija ima čvrsto uporište u praksi, pokazuju brojne priče koje su ljudi podijelili. Neke od situacija su bizarne, poput šefa koji je zaposleniku pojeo pola ručka dok je ovaj bio u toaletu ili menadžera koji je bivšem radniku posljednju plaću isplatio u kovanicama premazanim motornim uljem.

Druge priče otkrivaju potpun nedostatak empatije i ljudskosti. Jedna je osoba dobila otkaz jer je morala brinuti o bolesnom članu obitelji, dok je druga morala bježati od požara koji joj je ugrozio život, da bi je menadžerica kasnije kritizirala jer u panici nije spasila službeni laptop. Nevjerojatan je i primjer radnika koji je dobio otkaz jer je šefa upozorio da ne smije blokirati protupožarni izlaz.

Na popisu su se našli i menadžeri koji su u sobu za odmor postavili osobnu nadzornu kameru, odbijali upaliti klimu na 30°C ili od bolesnog zaposlenika tražili da sam nađe zamjenu, prijeteći mu otkazom ako ne dođe posluživati hranu s virozom. Sve ove priče služe kao podsjetnik na važnost zdravog i poticajnog radnog okruženja.