DOLASKOM hladnijeg vremena izvlačimo zimsku odjeću i razmišljamo kako se najbolje utopliti. No, ne smijemo zaboraviti ni na naše četveronožne prijatelje. Promjena godišnjih doba donosi nove izazove za vlasnike pasa, od zaštite šapa od snijega i soli do osiguravanja vidljivosti u ranim večernjim šetnjama. Jedna od najvećih opasnosti niskih temperatura je hipotermija, stanje koje može imati ozbiljne posljedice za zdravlje psa, piše portal The Spruce Pets.

Što je hipotermija?

Hipotermija se definira kao stanje u kojem tjelesna temperatura životinje ili čovjeka padne ispod normalnog, zdravog raspona. Za pse, zdrava tjelesna temperatura kreće se između 37,8 i 39,2 Celzijeva stupnja. Iako postoje manje varijacije među pojedinim psima, tjelesna temperatura koja iznosi 36,7 °C ili niže smatra se kliničkom hipotermijom.

S padom temperature, u tijelu se događaju dobro dokumentirane fizičke promjene, a što je temperatura niža, posljedice su ozbiljnije. U početku tijelo pokušava zadržati toplinu, no ako temperatura nastavi padati, ti obrambeni mehanizmi slabe, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija - od usporenog rada srca do gubitka svijesti, pa čak i smrti.

Koji su uzroci?

Hipotermiju mogu uzrokovati vanjski i unutarnji čimbenici. Najčešće je posljedica dugotrajne izloženosti hladnoći, pri čemu pas provodi previše vremena vani bez odgovarajućeg skloništa. Rizik je znatno veći ako je psu krzno mokro, ako ima malo tjelesne masnoće ili ako se radi o vrlo mladim, starijim ili bolesnim životinjama.

Određena zdravstvena stanja, poput smanjene funkcije štitnjače (hipotireoza), bolesti srca ili bubrega, također mogu utjecati na sposobnost tijela da regulira temperaturu. Neki lijekovi, poput sedativa i anestetika koji se koriste tijekom kirurških zahvata, također mogu uzrokovati pad tjelesne temperature. Pasmine s kratkom dlakom, bez krzna, s malo masnog tkiva ili one malog rasta, poput minijaturnih i patuljastih pasmina, osjetljivije su na hladnoću jer brže gube tjelesnu toplinu.

Prepoznajte simptome na vrijeme

Hipotermija se razvija postupno, počinje s blažim znakovima koji s vremenom postaju sve ozbiljniji. Ključno je rano prepoznati prve znakove i brzo reagirati. U rane znakove spadaju drhtanje, hladne uši i šape koje mogu biti blijede te izraženo traženje topline. To su prvi pokušaji tijela da se zagrije i spriječi daljnji gubitak topline.

Ako se tijelo ne uspije zagrijati i temperatura padne ispod 34,4 °C, sposobnost termoregulacije počinje otkazivati. Tada se javljaju ozbiljni znakovi: pas postaje letargičan i zbunjen, disanje i rad srca se usporavaju, a bez hitne intervencije može doći do kome, pa i smrti.

Kako pomoći psu s hipotermijom?

Brza reakcija može spasiti život vašeg psa. Ako primijetite prve znakove hipotermije, poput drhtanja, odmah ga pokušajte ugrijati. Najbolje je unijeti ga u toplu prostoriju i dobro ga osušiti ako mu je krzno mokro. Umotajte ga u deke, a na šape mu možete staviti čarape ili čizmice kako bi se brže ugrijao. To se naziva pasivnim zagrijavanjem.

Ako se stanje ne popravi, možete primijeniti aktivne tehnike zagrijavanja, poput korištenja termofora. Ipak, budite izuzetno oprezni. Nikada ne stavljajte izvor topline izravno na tijelo psa jer to može uzrokovati teške opekline, osobito ako je pas preslab da bi se samostalno pomaknuo. Uvijek omotajte termofor ili jastučić debelim ručnikom ili dekom. Naglo zagrijavanje kod teških slučajeva hipotermije može dovesti i do šoka.

U svim teškim slučajevima - ako je pas bio satima na hladnoći, ako je letargičan, ne reagira ili ima neko postojeće zdravstveno stanje - potrebna je hitna veterinarska pomoć. Veterinari mogu primijeniti sigurne metode zagrijavanja i istovremeno pratiti vitalne funkcije kako bi spriječili šok i druge komplikacije.

Oporavak i liječenje

Glavni cilj liječenja je podići tjelesnu temperaturu. Kod blagih slučajeva, kućna njega i pasivno zagrijavanje mogu biti dovoljni. Pritom je važno ne nuditi hranu ili vodu psu koji je letargičan jer postoji opasnost od gušenja.

Za pse s težim simptomima ili one koji ne reagiraju na kućnu njegu, ključan je odlazak veterinaru. Veterinari će također pratiti moguće komplikacije poput ozeblina ili pogoršanja postojećih bolesti. Trajanje oporavka ovisi o težini slučaja - od nekoliko sati kod blage hipotermije do višednevne hospitalizacije kod težih slučajeva.

Prevencija je ključna

Najbolji pristup je prevencija - osiguravanje topline i sigurnosti za vašeg psa može spriječiti ozbiljne posljedice. Svaki pas mora imati toplo i suho sklonište. Nikada ga ne ostavljajte vani na niskim temperaturama bez pristupa zaštićenom prostoru. Imajte na umu da se temperatura tijekom dana mijenja, a vjetar i oborine dodatno pojačavaju osjećaj hladnoće.

Prilagodite dnevne šetnje vremenskim uvjetima. Provjerite prognozu prije izlaska i skratite šetnju ako je potrebno, birajući zaštićenije rute. Za pse osjetljivije na hladnoću razmislite o zaštitnoj odjeći. Kaputić ili džemper pomoći će u očuvanju tjelesne topline, dok čizmice štite šape ne samo od hladnoće, već i od soli i kemikalija za otapanje leda.

Poznavanje rizika i ranih znakova hipotermije omogućuje vam da djelujete proaktivno. Većina slučajeva uzrokovanih izlaganjem hladnoći može se u potpunosti spriječiti. Ako se ipak dogodi nesreća i vaš pas pobjegne ili se izgubi na hladnoći, ne oklijevajte potražiti veterinarsku pomoć čim primijetite ozbiljne simptome. Brza i adekvatna reakcija može mu spasiti život.