Volite sir? Nutricionist otkriva koji su najbolji (i najgori) izbori
NARIBAN preko tjestenine, otopljen u sendviču ili poslužen uz voće, sir je namirnica u kojoj mnogi uživaju svakodnevno. Ipak, desetljećima je nosio reputaciju "opasne" hrane zbog visokog udjela zasićenih masti, što se povezivalo s kolesterolom, bolestima srca i debljanjem. No nova istraživanja i mišljenja nutricionista otvaraju drugačiju sliku, možda smo s njim bili prestrogi, piše Daily Mail.
Nutricionist Rob Hobson, autor knjige Unprocess Your Family Life, tvrdi da su prednosti sira često zanemarene. Sir je, kaže, izvrstan izvor kvalitetnih proteina, kalcija, fosfora, vitamina B12 i vitamina A. Ove hranjive tvari podržavaju zdravlje kostiju, oporavak mišića i pravilno funkcioniranje metabolizma energije. Neki tradicionalno proizvedeni sirevi sadrže i bakterijske kulture koje pozitivno utječu na zdravlje crijeva.
Najčešće kritike upućene siru tiču se zasićenih masti, ali Hobson naglašava da odnos sira i zdravlja srca nije tako jednostavan.
"Iako je sir relativno bogat zasićenim mastima, način na koji se te masti ponašaju u organizmu ovisi o takozvanoj mliječnoj matrici, odnosno kombinaciji nutrijenata, kalcija i mliječnih masti", objašnjava. Zbog toga se masti iz sira mogu apsorbirati drugačije nego masti iz drugih namirnica. Pojedine studije čak sugeriraju da topljeni sir više podiže kolesterol od običnog, iako razlozi za to još nisu razjašnjeni.
Kalorije, sol i važnost porcija
Bez obzira na potencijalne koristi, sir je često kaloričan i slan. Porcija od 30 grama zrelog cheddara sadrži oko 125 kalorija. Hobson preporučuje upravo takvu veličinu porcije, komadić veličine male kutije šibica, kao razumnu mjeru za svakodnevnu prehranu.
Zbog visokog udjela proteina i masti sir je vrlo zasitan, što može pomoći u kontroli apetita. Sirevi jačeg okusa, poput parmezana i zrelog cheddara, omogućuju da se postigne bogat okus uz manju količinu.
Sir i zdravlje crijeva
"Neki odležani ili tradicionalni sirevi, poput brieja, plavog sira ili nepasteriziranog cheddara, sadrže žive bakterije koje mogu podržati crijevnu mikrobiotu", kaže Hobson. Određeni sojevi bakterija, poput onih u švicarskom siru, mogu pomoći u regulaciji šećera u krvi i smanjenju upalnih procesa.
No potrebno je oprezno birati. Dok neke vrste plavog sira imaju korisne laktobacile, plijesan drugih može proizvoditi štetne spojeve. Nepasterizirani sirevi, iako nutritivno bogatiji, rizični su za trudnice, malu djecu, starije osobe i osobe oslabljenog imuniteta.
Najpopularnije vrste sira
Cheddar
Porcija od 30 grama cheddara pokriva trećinu dnevne potrebe za kalcijem. Tvrdi sirevi poput njega bogati su proteinima i odlični za zdravlje kostiju. Zreli cheddar lakše je probavljiv i niži u laktozi. Mana mu je visoki udio soli, pa ga treba jesti umjereno.
Brie i camembert
Zbog više vode imaju nešto manje proteina i kalcija od tvrdih sireva. Brie je bogat glicinom, aminokiselinom koja se povezuje s boljim snom. U camembertu se pak istražuje djelovanje određene masne kiseline koja bi mogla poticati bolju funkciju mozga i pamćenje.
Feta i halloumi
Sirevi iz salamure bogati su proteinima, ali i natrijem. Feta ima manje kalorija, a često je proizvedena od ovčjeg ili kozjeg mlijeka, nutritivno bogatijeg od kravljeg. Halloumi je ukusan izbor, ali zbog soli treba pripaziti na količinu.
Plavi sir
Pikantan i aromatičan, s kulturama plijesni koje mogu koristiti crijevnim bakterijama. No obično je bogatiji solju i zasićenim mastima, a sadrži manje proteina. Neke vrste, poput Roqueforta, imaju protuupalna svojstva koja bi mogla objašnjavati dio "francuskog paradoksa".
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati