PODACI iz drugih zemalja s razvijenim zdravstvenim sustavima, poput Ujedinjenog Kraljevstva, sugeriraju da bi broj ljudi s glaukomom mogao značajno rasti u idućim desetljećima. Isto se može pretpostaviti i za Hrvatsku, gdje već sada desetci tisuća ljudi žive s ovim "tihim ubojicom vida".

Prema podacima Ministarstva zdravstva, u Hrvatskoj je još 2012. godine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bilo registrirano gotovo 70.000 slučajeva glaukoma, dok neki izvori procjenjuju da danas više od 50.000 ljudi u Hrvatskoj boluje od glaukoma ili povišenog očnog tlaka. Istraživanja pokazuju da više od 9% ljudi ima obiteljsku povijest glaukoma, što dodatno povećava rizik od bolesti.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, pak, broj oboljelih mogao bi porasti za čak 60% do 2060. godine, s 1,1 na 1,6 milijuna ljudi. Studija objavljena u časopisu British Journal of Ophthalmology ističe važnost redovitih očnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti kako bi se spriječio nepovratan gubitak vida.

Što je glaukom?

Denise Voon, klinička savjetnica s Koledža optometričara, objašnjava da glaukom obuhvaća skupinu bolesti kod kojih dolazi do oštećenja vidnog živca zbog povišenog očnog tlaka. Može zahvatiti jedno ili oba oka i dovesti do gubitka vida ako se ne liječi na vrijeme.

Najčešće vrste su kronični i akutni glaukom. Kronični glaukom razvija se polako i najrašireniji je, dok je akutni, poznat i kao glaukom zatvorenog kuta, rezultat naglog porasta očnog tlaka i često zahtijeva hitnu intervenciju.

Tko je u riziku?

Rizik od razvoja glaukoma raste s godinama, osobito nakon 40. godine. Veći rizik imaju osobe koje su izrazito kratkovidne, one koje boluju od dijabetesa ili povišenog krvnog tlaka, te oni s pozitivnom obiteljskom anamnezom. Kod akutnog glaukoma, žene, osobe dalekovidne i one istočnoazijskog podrijetla imaju povećane izglede za razvoj bolesti.

Simptomi na koje treba obratiti pozornost

Kod kroničnog glaukoma simptomi često izostaju, što ga čini posebno opasnim. Jedini način za pravodobno otkrivanje bolesti su redoviti pregledi kod optometrista ili oftalmologa.

S druge strane, akutni glaukom ima izraženije simptome: jaka bol u oku, zamućen vid, aureole oko svjetala, crvenilo, mučnina i glavobolja. U kasnijim fazama neliječenog glaukoma dolazi do tzv. tunelskog vida - postepenog gubitka perifernog vida.

Dijagnoza i liječenje

Dijagnostički testovi uključuju mjerenje očnog tlaka (tonometrija), pregled vidnog živca, testiranje vidnog polja i procjenu optičkog diska. Liječenje ovisi o težini bolesti i vrsti glaukoma, a najčešće uključuje kapi za oči koje snižavaju tlak. U težim slučajevima primjenjuju se laserski zahvati ili operacije.

Može li se glaukom spriječiti?

Ne postoji način za potpunu prevenciju glaukoma, ali rana dijagnoza značajno povećava šanse za očuvanje vida. Stručnjaci ističu važnost redovitih očnih pregleda, osobito za osobe u rizičnim skupinama.