Gotovo svaki novi auto u ovoj zemlji je električni. Kako im je to uspjelo?

ELEKTRIČNA vozila prisutna su gotovo posvuda u Norveškoj.
Ova bogata nordijska zemlja, poznata po golemim zalihama nafte i plina u Sjevernom moru, već dugo predvodi tranziciju prema napuštanju automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem.
Zahvaljujući nizu mjera koje potiču kupnju električnih vozila – od poreznih olakšica do nižih davanja – Norveška je sada nadomak potpunog izbacivanja benzinskih i dizelskih vozila s tržišta novih automobila.
"Mnogi ne shvaćaju koliko je dobro da se ovo dogodilo jako brzo"
Prema podacima Norveške udruge za električna vozila (NEVA), u nekim većim gradovima otprilike 30% svih osobnih automobila na cestama već je potpuno električno. U glavnom gradu Oslu taj udio doseže i 40%.
Stoga ne čudi što čekanje na pješačkom prijelazu u središtu Osla znači promatranje gotovo neprekinutog niza električnih automobila.
"Vrlo je uočljivo. Mislim da neki ljudi čak ni ne shvaćaju koliko je to zapravo dobro jer se dogodilo jako brzo", rekla je Christina Bu, glavna tajnica NEVA-e, za CNBC tijekom intervjua u uredu udruge u Oslu.
"Zrak je čišći, tiše je, i ta promjena zapravo nije puno koštala potrošače. Ljudi uživaju voziti električna vozila, i to jako dobro funkcionira", rekla je Bu.
Prodaja električnih automobila u Norveškoj porasla je s manje od 1% ukupne prodaje 2010. na 88.9% prošle godine – a taj trend ne pokazuje znakove usporavanja.
Prema podacima Norveške uprave za javne ceste, električna vozila čine više od 93% svih novih automobila prodanih u 2025. do sada.
Za usporedbu, u prvim mjesecima 2025. električna vozila činila su 15.4% tržišta Europske unije. Norveška nije članica EU-a.
U Sjedinjenim Američkim Državama, primjera radi, udio novih električnih automobila u ukupnoj prodaji dosegao je 10% u 2023., prema podacima instituta Rocky Mountain, što je značajan porast u odnosu na samo 1% iz 2017.
Poticaji i infrastruktura
Norveška državna tajnica u Ministarstvu prometa Cecilie Knibe Kroglund rekla je da je ključ uspjeha zemlje u napuštanju automobila na fosilna goriva bio dugoročan i dosljedan pristup politici.
"Imamo puno poreznih i korisničkih poticaja, što je najvažnije, ali i infrastrukturu, naravno", rekla je Kroglund u intervjuu u Oslu.
Neki od norveških poticaja za električna vozila uključuju oslobođenje od PDV-a, popuste na cestarine i poreze za parkiranje te pravo na korištenje autobusnih traka. Vlada je također uložila velika sredstva u javnu infrastrukturu za punjenje, a mnoga norveška kućanstva imaju mogućnost punjenja automobila kod kuće.
Nedostatak snažnog automobilskog lobija u Norveškoj također se smatra jednim od čimbenika koji su godinama olakšavali uvođenje EV-a.
Christina Bu iz NEVA-e prošlog je tjedna izjavila da je Norveška – zemlja s oko 5.5 milijuna stanovnika – dosegnula novi električni prag: 10.000 brzih punionica diljem zemlje. Ipak, razmještaj tih stanica nije ravnomjeran, jer ih je znatno više na jugu nego na krajnjem sjeveru.
Unatoč tome, sve veći broj brzih punionica opovrgnuo je ranije strahove kritičara da elektroenergetska mreža neće izdržati.
"Norveška ima snažnu politiku već dugi niz godina. Ne radi se samo o poreznim olakšicama za električna vozila, već i o sve većim porezima na automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem. U posljednje tri godine kupovni porezi su se udvostručili – a već su i prije bili visoki", rekla je Bu.
"Automobili koji zagađuju su u Norveškoj – oporezovani do nestanka", dodala je.
Kritike i idući koraci
Norveška putanja prema svjetskom liderstvu u korištenju električnih automobila nije prošla bez kritika.
Neki zastupnici doveli su u pitanje pravednost sustava poticaja za EV-e, tvrdeći da oni nerazmjerno koriste imućnijim građanima, te da bi mogli doći na štetu drugih održivih oblika prijevoza, poput hodanja ili bicikliranja.
Norveška, koja planira postići ugljičnu neutralnost do 2030., suočava se i s pitanjima o svojoj stvarnoj ulozi u borbi protiv klimatske krize. Gospodarstvo zemlje uvelike se oslanja na prihode od fosilnih goriva, što stvara određeni paradoks u odnosu na njezine zelene ciljeve. Izgaranje ugljena, nafte i plina glavni je uzrok klimatske krize.
Gledajući prema naprijed, Kroglund kaže da Norveška planira do 2025. potpuno elektrificirati gradske autobuse, a do kraja desetljeća osigurati da 75% teških vozila koristi obnovljive izvore.
"Moramo priznati da promet ima značajnu ulogu u klimatskim promjenama. Mislim da 30% onečišćenja dolazi iz prometnog sektora, pa smo morali nešto poduzeti", rekla je Kroglund.
"Moramo ići dalje i u drugim dijelovima prometnog sustava, poput gradskih autobusa. I tu imamo dobre brojke, ali sljedeći korak su teška vozila", dodala je.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati