ZNANSTVENICI su prvi put stvorili miševe s dva biološki muška roditelja, što je značajna prekretnica u reproduktivnoj biologiji. Tim predvođen Katsuhikom Hayashijem, profesorom biologije genoma na Sveučilištu Osaka u Japanu, proizveo je jajašca iz stanica kože muških miševa koja su, nakon implantacije u ženke miševa, proizvela zdrave mladunce, objavljeno je u časopisu Nature.

Rezultati istraživanja u budućnosti bi se mogli primjenjivati u tretmanima plodnosti, uključujući i istospolne parove, i pomoći u sprječavanju izumiranja ugroženih životinja. Međutim, znanstvenici upozoravaju da je potrebno provesti još mnogo istraživanja prije nego što se kultivirane stanice mogu koristiti za izradu ljudskih jajašaca u laboratoriju.

"Očekuje se da će primjena na ljudima trajati dugo, možda 10 ili više godina. Čak i ako se primijeni, nikad ne znamo jesu li jajne stanice dovoljno sigurne za proizvodnju bebe," rekao je Hayashi.

Stanice reprogramirane iz mišjih repova

Istraživači su uzeli stanice kože iz repova potpuno odraslih muških laboratorijskih miševa, koje, kao i kod muških ljudi, sadrže jedan X i jedan Y kromosom, i pretvorili ih u inducirane pluripotentne matične stanice ili iPSC - vrstu stanice koju su znanstvenici reprogramirali u embrionalno stanje. Ovaj proces genetskog inženjeringa, koji uvodi specifične gene za stvaranje stanica koje oponašaju embrionalne matične stanice, prvi je počeo koristiti Nobelom nagrađeni znanstvenik Shinya Yamanaka.

Kada se iPSC uzgajaju u laboratoriju, nekoliko njih spontano izgubi Y kromosom, koji nije neophodan za rast ove određene vrste stanica, stvarajući "XO" stanice, objasnio je Hayashi. Istraživači su uzgajali XO stanice i otkrili da su neke stanice razvile dva X kromosoma kao rezultat pogrešnih dioba stanica - što ih čini kromosomski ženskim. Tretiranje XO stanica sa spojem koji se zove reversin povećao je broj XX stanica, otkrili su istraživači.

Odatle je tim pretvorio XX stanice u primordijalne zametne stanice, prekursore jajnih stanica i spermija, koje su naknadno programirane sa signalima koji ih pretvaraju u jajne stanice. Nakon što su oplođena spermom i implantirana u maternicu miša, jajašca su stvorila živo potomstvo.

Neizvjesna primjena na ljudima

"Ova je studija posebno zgodna jer iskorištava pogreške za koje je poznato da se javljaju tijekom kulture XY stanica, koje dovode do gubitka Y kromosoma i kasnijeg dobivanja drugog X kromosoma, što rezultira XX stanicama koje su sposobne generirati žive potomaka", rekao je Rod Mitchell, profesor razvojne endokrinologije u MRC Centru za reproduktivno zdravlje na Sveučilištu Edinburgh u Škotskoj.

"Međutim, njegova potencijalna primjena za ljude (npr. za istospolne parove) ostaje neizvjesna. U studiji na miševima, vrlo malo embrija generiranih korištenjem mišjih stanica rezultiralo je živim potomcima, a posljednji koraci potrebni za pretvaranje zametnih stanica u jajašca nisu bili pouzdano reproducirani korištenjem ljudskih stanica", zaključio je Mitchell.