TEŠKO je i zamisliti, no naš planet je prije otprilike 700 milijuna godina bio potpuno zaleđen, bez tekućih oceana ili jezera izloženih atmosferi, čak i u tropskim područjima. Dugo se postavlja pitanje što je Zemlju gurnulo u takvo stanje, poznato kao "Snježna gruda Zemlja". Nova studija sugerira da su ključnu ulogu odigrale goleme vulkanske erupcije u kombinaciji s već postojećom hladnom klimom.

Divovske vulkanske erupcije

Prije otprilike 720 milijuna godina, takozvane Franklinske erupcije izbacile su ogromne količine svježih stijena na području koje se proteže od današnje Aljaske, preko sjeverne Kanade pa sve do Grenlanda. Iako su se slično snažne erupcije događale i u drugim razdobljima Zemljine povijesti, ova se dogodila u vrijeme kada je klima već bila izrazito hladna.

Ključan faktor: trošenje stijena

U to doba biljke se još nisu razvile, što znači da je golema površina svježe stijene bila izložena intenzivnom trošenju. Kemijske reakcije koje prate trošenje stijena prirodno uklanjaju ugljikov dioksid iz atmosfere, plin koji zagrijava planet.

Istraživači su modeliranjem klimatskih utjecaja pokazali da je brza erozija na tako masivnom području mogla "povući" dovoljno CO2 iz zraka da gurne Zemlju u potpuno zaleđeno stanje.

Nalazi, objavljeni u časopisu Journal of Geophysical Research: Planets, također objašnjavaju zašto druge vulkanske erupcije slične snage nisu uzrokovale globalno zaleđenje. Dogodile su se, naime, u razdobljima kada je klima bila znatno toplija ili kada je biljni pokrov već postojao i usporavao proces erozije stijena, čime je učinak na atmosferu bio znatno manji.