OVOGODIŠNJI El Niño mogao bi srušiti sve rekorde, a meteorološka agencija Ujedinjenih naroda upozorava da će se njegovi utjecaji osjećati i tijekom 2027. godine. El Niño je prirodna pojava koja nastaje kada se površina Tihog oceana zagrije više nego inače. To zagrijavanje utječe na vrijeme diljem svijeta pa u nekim dijelovima može uzrokovati velike suše i vrućine, a u drugima obilne kiše i poplave. Pojavljuje se svakih nekoliko godina, a njegove posljedice mogu se osjećati mjesecima.

"Sadašnji El Niño mogao bi dosegnuti snagu kakvu još nismo zabilježili", izjavila je početkom tjedna u Ženevi Celeste Saulo, glavna tajnica Svjetske meteorološke organizacije (WMO). Dodala je da će to imati dalekosežne posljedice na vremenske prilike diljem svijeta. Tom Fletcher, UN-ov podtajnik za humanitarna pitanja, opisao je El Niño kao razornu silu koja donosi ekstremne vrućine, suše i poplave te je upozorio da će to izazvati goleme humanitarne posljedice, piše Euronews.

Ipak, zahvaljujući novom znanstvenom otkriću, zajednice i oni koji donose važne odluke uskoro bi se mogli znatno bolje pripremiti za udare El Niña, kao i za njegovu hladniju suprotnost, La Niñu.

Novi trag za dugoročne prognoze

Znanstvenici s australske nacionalne znanstvene agencije CSIRO i Sveučilišta u Melbourneu utvrdili su uvjete koji omogućuju predviđanje određenih pojava El Niña i La Niñe čak godinu dana unaprijed. Događaji poznati kao ENSO (El Niño - Južna oscilacija) obično dosežu vrhunac oko prosinca, a pouzdane prognoze najčešće su moguće oko šest mjeseci unaprijed. Njihovo ranije predviđanje dugo je bio velik izazov za znanost.

Nakon analize više od 7500 povijesnih prognoza iz klimatskih modela razvijenih u devet zemalja, znanstvenici su otkrili važnu vezu. Stanje na Pacifiku u trenutku izrade prognoze, odnosno je li ono neutralno ili je na snazi El Niño ili La Niña, daje ključne informacije o tome koliko će prognoza biti pouzdana 12 mjeseci kasnije.

Studija objavljena u časopisu Science Advances pokazala je da su prognoze pokrenute tijekom La Niñe dosljedno točne čak i godinu dana unaprijed, dok su one započete u neutralnim uvjetima znatno manje pouzdane. Suautorica studije Mandy Freund sa Sveučilišta u Melbourneu kaže da ovi nalazi nude novi način procjene pouzdanosti dugoročnih klimatskih prognoza.

"Već neko vrijeme znamo da početni uvjeti utječu na točnost modela, ali naša studija pokazuje koliko te razlike mogu biti drastične", objašnjava glavna autorica studije Nandini Ramesh. "Ove informacije možemo iskoristiti. Možemo prepoznati pouzdanije prognoze i potencijalno znatno ranije upozoriti javnost na El Niño. Ovi rezultati obećavaju bolju komunikaciju ranih upozorenja za buduće događaje", poručila je.

Kako se pripremiti za posljedice?

El Niño je prirodni fenomen i ne može se zaustaviti. Međutim, pravovremene prognoze dat će državama više vremena za pripremu. "Ključno je upravljanje vodama i priprema za promjene u rasporedu i lokaciji oborina", kaže Davide Faranda, direktor istraživanja u francuskom Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (CNRS).

Faranda objašnjava da vlade, primjerice, mogu pažljivije planirati zalihe i distribuciju vode, bolje kontrolirati korištenje rezervoara i podzemnih voda, prilagoditi poljoprivredne kalendare i sustave navodnjavanja te pripremiti zajednice za suše ili poplave. Poljoprivrednici također mogu smanjiti gubitke promjenom datuma sjetve, navodnjavanjem u hladnijim dijelovima dana i poduzimanjem mjera za zaštitu usjeva i stoke od ekstremnih vrućina.

Iako El Niño može podići prosječne globalne temperature za oko 0,2 °C, izgaranje fosilnih goriva dodalo je znatno više topline u atmosferu. Utjecaji El Niña stoga se zbrajaju s posljedicama već zagrijanog planeta. Upravo je zato 2025. bila treća najtoplija godina u povijesti, toplija čak i od 2016. u kojoj je zabilježen snažan El Niño. "Ublažavanjem klimatskih promjena ne možemo eliminirati El Niño, ali možemo smanjiti mjeru u kojoj klimatske promjene pogoršavaju njegove posljedice", kaže Faranda.