GOTOVO dva stoljeća nakon smrti slavnog skladatelja Ludwiga van Beethovena, tim znanstvenika ispunio je njegovu želju - otkriti uzrok bolesti koje su ga mučile cijeli život. Genetskom analizom autentičnih pramenova njegove kose, istraživači su došli do iznenađujućih otkrića o njegovoj smrti, ali i do šokantne obiteljske tajne, piše ScienceAlert.

Poznato je da je jedan od najvećih glazbenika u povijesti do sredine svojih 40-ih postao funkcionalno gluh. No, to nije bila jedina njegova muka. Od 22. godine života patio je od teških bolova u trbuhu i kroničnog proljeva, a šest godina prije smrti pojavili su se i prvi znakovi bolesti jetre. U oporuci napisanoj četvrt stoljeća prije smrti, Beethoven je zamolio svoju braću da detalje njegova stanja objave javnosti kako bi svijet, barem nakon njegove smrti, shvatio njegovu patnju.

Tim istraživača odlučio je ispuniti tu želju koristeći se tehnologijom o kojoj skladatelj nije mogao ni sanjati.

"Naš primarni cilj bio je rasvijetliti Beethovenove zdravstvene probleme, koji uključuju progresivni gubitak sluha, počevši od njegovih srednjih do kasnih 20-ih i na kraju dovodeći do toga da je bio funkcionalno gluh do 1818. godine", pojasnio je u izjavi iz 2023. biokemičar Johannes Krause s Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju.

Novi tragovi o uzroku smrti

Ranija forenzička istraga iz 2007. upućivala je na trovanje olovom kao mogući uzrok smrti, no najnovija studija, objavljena u časopisu Current Biology početkom 2023., tu je teoriju opovrgnula. Pokazalo se da pramen kose na kojem se temeljila ta teorija uopće nije pripadao Beethovenu, već nepoznatoj ženi.

Analiza autentičnih pramenova otkrila je, međutim, da je skladatelj imao infekciju hepatitisom B, kao i značajne genetske predispozicije za bolest jetre, što je u kombinaciji s njegovom poznatom sklonošću alkoholu vjerojatno dovelo do smrti u 56. godini života.

"Ne možemo definitivno reći što je ubilo Beethovena, ali sada možemo barem potvrditi prisutnost značajnog nasljednog rizika i infekciju virusom hepatitisa B", rekao je Krause. "Također možemo eliminirati nekoliko drugih manje vjerojatnih genetskih uzroka."

Misterij gluhoće i obiteljska tajna

Ipak, unatoč naprednoj tehnologiji, glavni misteriji ostaju neriješeni. "Nismo uspjeli pronaći definitivan uzrok Beethovenove gluhoće ili gastrointestinalnih problema", priznao je Krause. No, analiza genoma donijela je jedno potpuno neočekivano otkriće - obiteljsku tajnu skrivenu u Y kromosomu.

Usporedbom Y kromosoma iz Beethovenove kose s kromosomima njegovih današnjih rođaka po očevoj liniji, znanstvenici su otkrili nepodudaranje. To ukazuje na izvanbračnu vezu u nekoj od generacija koje su prethodile skladateljevom rođenju.

"Ovo otkriće sugerira događaj izvanbračnog očinstva u njegovoj očevoj liniji između začeća Hendrika van Beethovena u Kampenhoutu, Belgija, oko 1572. godine i začeća Ludwiga van Beethovena sedam generacija kasnije 1770. godine, u Bonnu, Njemačka", objasnio je Tristan Begg, biološki antropolog sa Sveučilišta u Cambridgeu.

Čini se da je znanost otkrila puno više nego što je sam Beethoven tražio. Tajne o uzroku njegove smrti i nevjeri njegovih predaka ostale su sačuvane u pramenovima kose koje su njegovi bližnji odrezali kao uspomenu one olujne ožujske večeri 1827. godine, čekajući gotovo 200 godina da budu otkrivene.