PFIZER obećava da će u drugom tromjesečju ove godine Europa dobiti dodatnih 75 milijuna doza njegovih cjepiva.

Moguće je da će tako nadoknaditi smanjenje isporuka do kojeg je došlo zbog preinaka u tvornicama. Do kraja godine ukupno bi u Europu trebalo stići do 600 milijuna Pfizerovih doza.

I AstraZeneca pojačava svoju isporuku. Do ožujka će Europa dobiti dodatnih devet milijuna doza, a ukupno 40 milijuna. To je i dalje upola manje od onoga čemu se Europska komisija nadala.

Teško će biti ovim tempom ispuniti cilj od 50 posto cijepljenih do ljeta. Više o tome u Dnevniku Nove TV govorila je članica vladinog znanstvenog savjeta prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković.

"Vi znate da je Hrvatska putem EU dogovorila ukupne količine cjepiva od Pfizera, Moderne i AstraZenece. Da smo dobili sve dogovorene količine, mogli smo procijepiti pola populacije. Kako je došlo do zastoja, nitko ne može prognozirati što će dalje biti", rekla je Ambriović Ristov.

Optimistična je što se tiče ljetne turističke sezone "Mislim da građani razumiju zašto su mjere takve kakve jesu i očito ih poštuju jer imamo znatno manje novooboljelih, no čini mi se da su brojke došle do platoa i sada treba biti posebno oprezan", upozorila je Ambriović Ristov.

Dvojba oko cjepiva AstraZenece

O tome koliko AstraZeneca može biti djelotvorna kod starijih osoba kaže kako će to cjepivo u Njemačkoj biti upotrijebljeno za cijepljenje mlađih od 65 godina.

"Cjepivo je odobreno prije par dana. Radi se o adenovirusu čimpanze. Tijekom kliničkog pokusa raspon dobne skupine od 56 do 69 godina onih koji su primili cjepivo bio je nešto manji. Radi se o nekakvih osam posto ispitanika mlađih od 65 godina pa nije moguće izračunati učinkovitost cjepiva u toj životnoj dobi. Njemačka je rekla da će cijepiti samo do 65 godina iako je cjepivo registrirano za sve starije od 18", objasnila je Ambriović Ristov.

"U slučaju da imamo sva cjepiva na raspolaganju - AstraZenecom bismo cijepili osobe do 65 godina, a Pfizerovim one starije. No ako nema dovoljno cjepiva na izbor, treba se cijepiti onim koje imamo", dodala je Ambriović Ristov.

Za nabavku ruskog i kineskog cjepiva navodi kako bi to trebalo dogovoriti putem Europske unije.

"Mi kao mala zemlja mogli smo samo profitirati od ovakvog načina nabavke cjepiva jer kao mala zemlja teško da bismo dobili ove količine koje smo dobili na organizirani način nabavke cjepiva", rekla je Ambriović Ristov.

O novoj soju korone

Za nove sojeve kaže kako je pitanje dana kad će oni stići u Hrvatsku.

"Opasnost je što ovi sojevi preuzmu infekciju, istisnu takozvani divlji soj, a brzina širenja je puno veća, a krivulja novih slučajeva je puno strmija i to bi nas vrlo brzo moglo dovesti do situacije kakvu smo imali u prosincu", kazala je Ambriović Ristov.

"Treba i dalje držati mjere koje vidimo da djeluju i pripremiti se na dolazak novog soja, što znači testirati i znati da, kad se to dogodi, možemo uvesti dodatne mjere", zaključila je Ambriović Ristov.