NESUĐENA šefica Vrhovnog suda i predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Zlata Đurđević u programu N1 govorila je o pravosudnom aspektu afere AP.

"Nedvojbeno postoji sumnja na mogućnost kaznenih djela", kaže Đurđević o najnovijim saznanjima, prema kojima su najbliži suradnici premijera Andreja Plenkovića sudjelovali u razmjeni poruka o pojedincima koji su zapošljavani na mjesta u državnim poduzećima.

Postoji stupanj sumnje

"Postoji određeni stupanj sumnje, nadležna su tijela dužna postupati po toj sumnji, osobito kad se radi o tako važnim kaznenim djelima u koja su uključeni visoki dužnosnici. Kad ne postoji zabrana dvostrukog suđenja, a ovdje nije ni počeo postupak, može se krenuti u izvide", kaže Đurđević dodajući kako u ovom slučaju nema rokova. "Dok god djelo ne zastari, mogu se voditi izvidi", kaže ona.

"Nije isprika 'mi nismo organizirani ili ne možemo tu građu svladati'. Nije sva krivnja na Uskoku ili DORH-u, krivnja je na državi", kaže Đurđević o izjavama kako su neki predmeti preopširni da bi se pravosudna tijela bavila njima, a dodaje i da opseg materijala ili veličina spisa nisu razlog za nepoštovanje zakona.

"Ne postoje sankcije, ali u nekom roku to treba završiti zbog javnosti. Kad ovakve stvari dođu u javnost, stvara se nepovjerenje prema državi. Standard je da ne smiju građani sumnjati da postoje pravosudni dogovori između visokih dužnosnika i pravosudnih tijela."

"Ovo su ključni postupci za vladavinu prava"

Na pitanje je li normalno da ovako dugo traju izvidi, kaže: "Ne mogu sad ja procijeniti. Oni su u teškoj situaciji, nemaju dovoljno istražitelja, zapisničara, na to se stalno ukazuje, ali Ministarstvo pravosuđa i Uskok moraju organizirati kod ovih ključnih postupaka, a ovo jesu ključni postupci za vladavinu prava… Ovo je malo nezgodna situacija u tom pogledu", kaže.

Što se tiče sličnosti ili razlika u porukama zbog kojih su pali bivši ministar Josip Aladrović i potpredsjednik vlade Boris Milošević, profesorica Đurđević kaže: "Nisam detaljno proučavala spise, ali postoji dosta visok stupanj sumnje na počinjenje kaznenog djela. Ne trebate zato visok stupanj znanja iz kaznenog prava. Da bi istraga bila učinkovita, mora biti transparentna. Za neke stvari trebate stručnjake, ali za vjerojatnost sumnje ne trebate biti stručnjak, nego postupati po zakonima logike. Ako tu postoji sumnja, onda su to dužna procijeniti i tijela kaznenog progona."

"Snimke iz mobitela su dokaz do te mjere da se na njima može donijeti presuda, bez obzira na to što nije dan nalog o pretrazi… To su tzv. slučajni nalazi, ali oni su zakoniti. Snimke često sadrže indicije, ali nekad sadrže i pravno relevantne činjenice. Možete to zaključiti, je li netko službena osoba, je li prekoračio ovlasti, je li htio sebi ili nekom drugom pribaviti korist", zaključuje.

Postupka još uvijek nema

"Postupka još uvijek nema, treba procijeniti ima li osnovane sumnje, provesti daljnje izvide… DORH može samostalno poduzeti izvide i dužan je procijeniti postoji li osnovana sumnja za pokretanje istrage", govori.

Komentirala je i izjave ministra pravosuđa Ivana Malenice da je zabrinut jer iz istraga curi.

"Kod nas se stalno vuče ta ideja da je istraga tajna, to je Ustavni sud ukinuo 2012. Istraga nije tajna. VI možete govoriti o curenju informacija i odavanju službene tajne samo ako proglasite istragu tajnom. To ne znači da se suđenje treba voditi kroz medije… Nezgodno je ovo za okrivljenike, javnost mora znati ovakve informacije, ovo su informacije koje se ne smiju skrivati od javnosti i bez obzira na to kakva će biti odluka DORH-a, nju moraju obrazložiti cijeloj javnosti", zaključuje.