OVOG tjedna predstavljena je vladina Nacionalna stambena politika. Dio sređivanja stanja u stanovanju svakako je i izmjena Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, koji je izazvao niz reakcija.

O dobrim i lošim stranama zakona koji donosi puno promjena za stanovnike višestambenih zgrada, posebno u velikim gradovima, u Točki na tjedan na N1 televiziji razgovarali su Zdravko Vladanović iz Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba te Milivoj Kisić, vlasnik tvrtki za upravljanje zgradama.

"Pozivam Bačića i Vladu da iz saborske procedure povuku zakon, upute ga dodatno na stručno razmatranje i da pozovu sve one koji imaju znanje iskustvo, i udruge koje o tome imaju što kazati", kazao je Vladanović.

Kisić je objasnio što se novim zakonom sve mijenja za upravitelje zgrada: "Velika je stvar da se nakon 25 godina definira zakon koji se tiče održavanja i upravljanja života u zgradama, velika je stvar što će zgrada dobiti OIB, ali da bi se to realiziralo, morat će se ustrojiti registar upravitelja i registar stambenih zajednica. Da bi to bilo, morat će se priložiti, osim podatka o stanovima, i skice.

Zgrade nakon 80-ih imaju te skice, ali većina zgrada su starije od ’98. pa će to biti dodatan trošak za suvlasnike. Ako će se inzistirati na tim skicama, to će biti veliki problem jer morate naći nekog tko je stručan i koji će obići svaki stan, garažu, parkirno mjesto, to su dodatni troškovi, a i vrijeme."

Rast pričuve

Kisić je također komentirao i pričuvu koja raste. "Sad je bolje definirana, prvi put je definirano koja je to etalonska vrijednost, makar taj minimalni iznos nije dovoljan."

"Sugerirao sam to i u e-savjetovanju, da je potrebno uvesti nekoliko kategorija minimalne pričuve, one zgrade koje su izgrađene prije 200 godina, koje su derutne i dotrajale, potrebna su veća ulaganja", naveo je Vladanović pa dodao: "Ministar i ministarstvo nemaju političke hrabrosti ući u kategoriju povećanih troškova."

Kaže da mnogi suvlasnici smatraju da je pričuva namet, a ne shvaćaju da je to investicija.

"Ovo je prevažan zakonski propis jer Hrvati čuvaju novce u nekretninama i to se tiče velikog broja građana, zato treba zastati, vratiti se korak natrag, provesti dodatnu raspravu, jer bojim se da možemo izazvati kaos, sad je to penalizacija, postupci, ako uđemo u to, bojim se da ćemo zatrpati ionako zatrpane sudove", kazao je Vladanović.

Bačić predstavio Nacionalni plan stambene politike

Podsjetimo, potpredsjednik vlade i resorni ministar Branko Bačić u petak je predstavio Nacionalni plan stambene politike Hrvatske do 2030., kojim se želi omogućiti priuštivo i održivo stanovanje te prostor u funkciji stanovanja, za što će biti potrebno, procjena je, 1.2 milijarde eura.

Plan je krovni i prvi srednjoročni takav akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja za područje stanovanja u Hrvatskoj, a Bačić je naglasio da je problematika priuštivog stanovanja, koju je istaknuo kao top temu u Hrvatskoj, prepoznata i na razini Europske unije.

"Ovaj strateški dokument izrađen je multidisciplinarno sagledavajući sve aspekte demografske, socijalne, gospodarske, financijske, prostorne i okolišne politike. Kroz sveobuhvatnu analizu identificirani su razlozi, kao i odgovori na iznimno visoke cijene stanova za kupnju, ali i najam u Hrvatskoj", rekao je.

U uvodu je predstavio podatke koji pokazuju sadašnje stanje, među ostalim, i činjenicu da u Hrvatskoj 40 posto stambenog fonda - 958.000 stanova - ne služi za stanovanje, a da istovremeno nedostaje više od 230.000 stanova, pri čemu su protekle godine obilježene snažnim rastom cijena nekretnina i najma te potražnjom većom od ponude.

Tri cilja Nacionalnog plana

Tri cilja Nacionalnog plana – priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja - trebalo bi postići kombinacijom četiriju poluga: financijske, porezne, zemljišne i ekološko-energetske.

Kako bi se ostvario, mijenjat će se više zakona, odnosno donositi novi, među inim, novi zakon o prostornom uređenju, novi zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, novi zakon o POS-u.

Za ostvarivanje triju ciljeva bit će potrebno aktivirati prazne nekretnine kroz mjere porezne politike i obnovom nekretnina u državnom vlasništvu te potaknuti dugoročni najam kroz reguliranje kratkoročnog najma i program priuštivog najma.

Također, jačat će se pravna sigurnost najamnog odnosa, zbog čega će se i mijenjati Zakon o najmu stanova, a gradit će se i novi stanovi u državnom vlasništvu, zbog čega će se i donijeti novi Zakon o POS-u.

Bit će izrađen i Program priuštivog najma, za koji je Bačić rekao kako je svjestan da će izazvati najviše polemika, i to u dijelu koji se odnosi na stambene jedinice u privatnom vlasništvu. Program će obuhvatiti kućanstava koja ostvaruju prihode ispod prosječne razine, a iznad granice siromaštva, pri čemu će prioritet u Programu imati mladi. 

Operativno će ga provoditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, koja će, kroz izmjene Zakona o POS-u, postati središnje tijelo za provedbu Nacionalnog programa. "Ogromna je zadaća pred tom Agencijom", rekao je Bačić.

Povećat će se i kapacitet studentskog smještaja kako bi se oslobodio stambeni kapacitet u velikim gradovima, a poticat će se i djelovanje neprofitnih stambenih zadruga, zbog čega će se i izmijeniti Zakon o zadrugama.

Za provedbu mjera osnovat će se Revolving fond

Za provedbu Nacionalnog plana potrebne su 1.2 milijarde eura, i to su "veliki novci", rekao je Bačić. A za provedbu svega, naglasio je, nužno je osnivanje Revolving fonda iz kojeg će se financirati cjelokupni Nacionalni plan.

U Fond će se ulagati sredstva državnog proračuna, fondova EU, zajmova banaka, kao i novca koji će građani uplaćivati kroz korištenje mjera priuštivog stanovanja.

Kroz programe POS-a do 2030. godine izgradit će se, projekcija je, osam tisuća stambenih jedinica, na potpomognutim područjima izgradit će se i obnoviti dvije tisuće stambenih jedinica, aktivirat će se i najmanje 1200 državnih stanova uz dodatno preuzimanje dijela stanova u vlasništvu javnog sektora.

Aktivnom zemljišnom politikom i poticanjem rada neprofitnih stambenih zadruga izgradit će se 1200 stambenih jedinica, a kroz Program priuštivog najma aktivirat će se 9000 stambenih jedinica u privatnom vlasništvu.