U LATINSKOJ Americi počinje uzgoj čupavouhih lemura, kritično ugrožene vrste (CR) prema IUCN-ovu Crvenom popisu, a temeljni par činit će četverogodišnja ženka iz Zagreba i dvogodišnji mužjak iz češkog Olomouca, priopćio je u četvrtak zagrebački Zoološki vrt.

Mladi čupavouhi lemuri stigli u Cotiju, mjesto kraj São Paula u Brazilu, izvijestili su iz ZG ZOO-a. Kuratorica za sisavce u zagrebačkom Zoološkom vrtu Dijana Beneta rekla je da su im iz tamošnjeg zoološkog vrta potvrdili da su životinje dobro podnijele put i da se sada polako privikavaju na novi životni prostor. Nadaju se da će se međusobno dobro slagati te da će ostvariti plan Udruženja zooloških vrtova i akvarija Latinske Amerike (ALPZA).

Beneta je istaknula da su te dvije mlade, snažne i zdrave životinje izabrane da budu temeljne jedinke budućeg uzgojnog programa vrste unutar ALPZA-e.  Ravnatelj zagrebačkog Zoološkog vrta Ivan Cizelj rekao je da su ponosni što je našoj čupavouhoj lemurici dodijeljena, u svjetskim razmjerima, izuzetno važna uloga.

Geni čupavouhe lemirice daju razloga za optimizam, dodao je i izrazio uvjerenje da svojim partnerom u Južnoj Americi može stvoriti dinastiju sličnu onoj svojih roditelja. Njezini roditelji Padme i John John uključeni su u Europski program za ugrožene vrste (EEP).

Padme je u Zagreb došla iz talijanskog Bussolenga, a John John iz danskog Kopenhagena. U zagrebačkom Zoološkom vrtu su u sedam godina, koliko žive zajedno, imali tri okota s ukupno pet potomaka.

Budući da je svaka jedinka čupavouhih lemura na svijetu dragocjena, iako je mlada zagrebačka ženka napustila EEP, zoološki vrt u Cotiji obvezao se zoološkom vrtu u Zagrebu javljati novosti o njoj te razvoju skupine kojoj će biti na čelu.

Čupavouhi lemur endemska je vrsta istočne prašume Madagaskara. Najveću joj ugrozu predstavlja gubitak staništa, no ugrožava je i krivolov. U posljednjih dvadesetak godina populacija joj se smanjila za čak 80 posto. Za budućnost vrste važno je njezino očuvanje u prirodnom staništu, ali i uzgoj njezine rezervne populacije izvan divljine, kažu u zagrebačkom ZOO-u.

Čupavouhi lemuri žive u grupama koje broje od dvije do pet jedinki. U grupi vlada matrijarhat, to jest njome dominira glavna ženka. Postaju spolno zreli s 20 mjeseci. Majke drugih vrsta lemura tijekom hranjenja svoje mlade nose na trbuhu, no majke čupavouhih lemura za to vrijeme potomke nose u ustima ili ih ostavljaju na sigurnom. 

Ovi primati hrane se voćem, lišćem, sjemenkama i nektarom. U prirodi su aktivni u sumrak i rano ujutro. Dan provode visoko u krošnjama. Mladunci brzo postaju jako vješti penjači, već s pet mjeseci sposobni su popeti se do vrhova čak i najvišeg drveća.