SUPETARSKA gradonačelnica Ivana Marković (SDP) osvrnula se u objavi na Facebooku na slučaj 38-godišnjakinje koja je pala u nesvijest ispred zaključanih vrata Hitne pomoći u Supetru te je sada u teškom stanju u splitskom KBC-u.

"U noći između 5. i 6. rujna, jedna stanovnica našeg otoka srušila se ispred zaključanih vrata Hitne pomoći u Supetru. Unutra nije bilo nikoga. T1 tim hitne medicine bio je na terenu i samo pukom srećom bio je na povratku s druge intervencije pa je stigao za osam minuta, kako nas je obavijestio ravnatelj hitne medicinske službe, koji stavljam u prilogu", napisala je Marković. 

"Osam minuta u kojima je život visio o niti", istaknula je gradonačelnica Supetra, dodajući da život žene i dalje visi o niti jer se i deset dana nakon događaja nalazi na intenzivnoj njezi KBC-a Split. Poželjela joj je brz oporavak te zahvalila djelatnicima hitne službe i svima koji rade u hitnom medicinskom prijevozu.

"Što ako se nešto dogodi meni, mome djetetu, partneru, roditelju, a Hitne nema?"

No, kako je upozorila, slučaj iz Supetra nije izoliran. "Ovo je naša stvarnost", poručila je, istaknuvši da upravo nedostatak dostupne hitne medicinske pomoći predstavlja jedan od najvećih strahova stanovnika hrvatskih otoka.

"Što ako se nešto dogodi meni, mome djetetu, partneru, roditelju, a Hitne nema? Što ako ne može doći medicinski gliser? Kako da dođemo do bolnice?", upitala je.

U takvim okolnostima, smatra, odgovarajuća oprema i dovoljan broj timova hitne medicinske pomoći pitanje su života i smrti. Kao najekstremniji primjer krize zdravstvene zaštite na otocima navela je slučaj iz ožujka 2025. godine, kada je mladić s Lastova preminuo nakon što je njegov transfer do bolnice u Dubrovniku trajao više od osam sati. "Od tada do danas nije se promijenilo puno", ustvrdila je.

"Slučajevi s Lastova i iz Supetra nisu pojedinačni incidenti"

Napomenula je kako je neposredno nakon smrti mladića s Lastova tadašnja predsjednica Odbora za zdravstvo Ivana Kekin sazvala sjednicu na kojoj su HDZ i njegovi partneri odbili tematsku sjednicu o sustavu hitne pomoći na otocima, navodi gradonačelnica. "Odbili su bilo kakvu raspravu", istaknula je Marković. 

"Tada smo slušali kako je zdravstvo na otocima odlično, kako je hitan medicinski prijevoz odličan, kako nema problema, kako je slučaj momka s Lastova izdvojeni incident", dodala je. Nakon toga članovi vladajuće koalicije nisu se pojavili na glasanju, čime su, prema njezinim riječima, opstruirali donošenje zaključaka.

Prošlogodišnji slučaj s Lastova i ovaj iz Supetra, ističe, nisu pojedinačni incidenti, nego stvarnost s kojom se suočavaju stanovnici otoka. "Oni su živi strah u srcu svakog otočana. I to je poraz ovog društva, ove države i svih koji je vode, posebice nadležnog ministarstva, jer je zdravstvena skrb ustavna kategorija svakoga od nas", poručila je.

"Otočani su po ovim ustavnim kategorijama građani drugog ili trećeg reda, ovisno o tome koliko su daleko od kopna", nastavila je.

"Želim konkretno mijenjati stvari"

Kritizirala je i odgovor ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Lea Luetića na slučaj iz Supetra. "Žalosti me ovaj odgovor ravnatelja hitne, gospodina Luetića. Ništa nije drugačije nego prijašnjih 20 puta. Žalosti me užasno jer je iz njega jasno da promjena neće biti jer se ponovo objašnjava kako je sustav dobro složen i kako nema problema", rekla je.

Kao gradonačelnica i stanovnica otoka, poručuje da želi promjene te da je spremna pomoći u njihovoj provedbi. "Želim pomoći i želim konkretno stvari napokon mijenjati", napomenula je.

Kazala je da je zdravstvena zaštita ustavna kategorija te da je u nadležnosti države, dok su organizacija i opremanje timova hitne medicinske pomoći u ingerenciji županija. Gradovi, dodaje, imaju ograničene mogućnosti. Supetar se, navodi, trudi financirati školovanje za deficitarna zanimanja i sufinancirati pedijatra, ali ključne promjene i reforme moraju doći s državne razine.

Osobno je, kaže, pokušavala potaknuti promjene nizom amandmana kojima bi se uspostavila jasna koordinacija zdravstvenih i socijalnih usluga na otocima te zakonski okvir za dugoročno planiranje. Takav bi sustav obuhvatio Ministarstvo zdravstva i Upravu za otoke, županije te jedinice lokalne samouprave. Žali se da njezini prijedlozi nisu prihvaćeni. 

"Ne želim da se ovaj slučaj pretvori u nabacivanje"

"Ovo danas je apel, molba, zahtjev. Jer zaista mi je mučno, žalosno da moramo ponovo apelirati kako ovo danas nije dobro", poručila je. Smatra da je potrebno sjesti za stol, razgovarati i pronaći način za poboljšanje zdravstvene zaštite na otocima.

"I to nije sastanak u kojem ćemo uvidjeti problem, a njegovo rješavanje pustiti za neki drugi put. Trebamo operativni sastanak s kojeg se ne ustajemo dok ne nađemo način da poboljšamo zdravstvenu zaštitu na Braču, Lastovu i svim ostalim otocima. U suprotnom, uskoro nikoga na otocima neće biti!", upozorila je.

U tom je kontekstu uputila apel i županu Blaženku Bobanu, kojeg smatra odgovornim za organizaciju zdravstvene i hitne medicinske službe. "Molim za konkretne prijedloge", poručila je.

"Ne želim da se ovaj slučaj pretvori u nabacivanje, nego samo u jedan korak prema stvarnim promjenama za naš otok i sve ostale otoke. Ovo se nikome više ne smije dogoditi", zaključila je.