NAŠ PLANET ovog ljeta ubrzava svoju rotaciju, a astronomi su primijetili da su neki dani postali neznatno kraći od standardna 24 sata. Iako se radi o milisekundama, ova pojava privukla je pažnju znanstvenika i mjeritelja vremena diljem svijeta jer bi dugoročno mogla imati ozbiljne posljedice.

Sve kraći dani

Prema podacima međunarodnih službi, 10. srpnja bio je najkraći dan u godini dosad, kraći za 1,36 milisekundi. Iako ovakvo odstupanje nema očitog utjecaja na našu svakodnevicu, dugoročno može ugroziti rad računalnih sustava, satelita i telekomunikacija. Zbog toga se i najmanja odstupanja prate pomoću iznimno preciznih atomskih satova.

Satovi precizniji od Zemlje

Atomski satovi definiraju Koordinirano univerzalno vrijeme (UTC), globalni standard prema kojem su postavljeni svi naši uređaji. Znanstvenici uspoređuju to vrijeme sa stvarnom rotacijom Zemlje i bilježe razlike. Prošle godine, 5. srpnja 2024., zabilježen je najkraći dan otkad postoje atomska mjerenja, trajao je 1,66 milisekundi kraće od 24 sata.

Problem negativne prijestupne sekunde

Trend bržih dana traje od 1972. godine. Zbog tadašnjeg nakupljenog zaostajanja Zemlje u odnosu na atomsko vrijeme, uvedena je takozvana "prijestupna sekunda" koja se dodavala po potrebi. Od tada ih je dodano ukupno 27, no kako se Zemlja ubrzava, posljednja je dodana još 2016. godine.

Sada se suočavamo s potpuno novim scenarijem. Ako se rotacija nastavi ubrzavati, možda ćemo morati oduzeti jednu sekundu, što bi bio potez bez presedana. "Nikada nismo imali negativnu prijestupnu sekundu, no vjerojatnost da se to dogodi do 2035. je oko 40 posto", objašnjava geofizičar Duncan Agnew.

Prijetnja slična problemu Y2K?

Mogućnost uvođenja negativne prijestupne sekunde izaziva veliku zabrinutost. Fizičar Judah Levine objašnjava da čak i nakon 50 godina prakse, dodavanje pozitivne sekunde i dalje uzrokuje probleme u nekim sustavima. "Mnogo smo više zabrinuti zbog negativne sekunde jer ona nikada nije testirana", ističe Levine.

Budući da se ključni sustavi poput telekomunikacija, financijskih transakcija, električnih mreža i GPS-a oslanjaju na precizno vrijeme, pojava negativne sekunde mogla bi izazvati kaos sličan strahu od problema Y2K na prijelazu stoljeća.

Iznenađujuća uloga otapanja leda

U cijelu priču uplele su se i klimatske promjene, ali na neočekivan način. Globalno zatopljenje, otapanjem leda na Antarktici i Grenlandu, zapravo usporava rotaciju Zemlje. Masa otopljenog leda širi se oceanima i djeluje kao kočnica.

"Da se taj led nije otopio, već bismo se suočili s negativnom prijestupnom sekundom", kaže Agnew. Paradoksalno, klimatske promjene su nam u ovom slučaju kupile vrijeme. Međutim, znanstvenici upozoravaju da bi, ako se zagrijavanje nastavi, ovaj efekt mogao postati dominantan i dugoročno preuzeti glavnu ulogu u određivanju brzine rotacije našeg planeta.