PREMA novim simulacijama, veliki planeti koji se formiraju poprilično daleko od svojih zvijezda započinju svoj život kao spljošteni diskovi, a ne kao okrugli objekti. Ti su protoplaneti postupno privlačili sve više materijala te se nakon nekog vremena formirali u poznati okrugli oblik.

"Znanstvenici već dugo proučavaju formiranje planeta, ali nikada prije nismo u simulacijama provjerili njihovu formu tijekom formacije. Samo smo pretpostavili da su sferični", rekao je astrofizičar Dimitris Stamatellos sa Sveučilišta Central Lancashire u Velikoj Britaniji, a prenosi Science Alert.

Kako se formiraju planeti

Iako smo u Mliječnoj stazi pronašli mnogo planeta, više od 5500, još uvijek nam nije sasvim jasno kako nastaju. Prilikom rađanja zvijezde, nakupina prašine i plina oko nje se oblikuje u disk iz kojeg kasnije nastaju planeti, odnosno planetarni sustav (video dolje). 

No kako se točno formiraju ta tijela unutar diska? Znanstvenici smatraju da manji planeti poput Zemlje, Venere, Marsa i Merkura nastaju nakon što se komadi stijena krenu nakupljati jedni na druge sve dok se ne formira planet. 

Priča bi mogla biti drugačija što se tiče plinovitih divova. Oni se vjerojatno rađaju pod utjecajem takozvane nestabilnosti diska, kada se brzo hladeći zvjezdani disk lomi u komade koji se kondenziraju pod djelovanjem gravitacije, a zatim formiraju u planete. 

Prvo su spljošteni, a zatim okrugli

Astrofizičar Adam Fenton sa Sveučilišta Central Lancashire htio je bolje razumjeti proces formiranja planeta putem nestabilnosti diska pa je dizajnirao i proveo složene simulacije koje su uzimale u obzir različite aspekte procesa, kao što su gustoća plina, temperatura i brzina okretaja diska.  

Simulacije su pokazale da se protoplaneti plinovitih divova prvo formiraju spljošteni te da se kasnije tijekom razvoja planeta materijal uglavnom nakuplja na polovima, a ne oko ekvatora. 

Istraživanje naziva The 3D structure of disc-instability protoplanets će uskoro biti objavljeno u časopisu Astronomy & Astrophysics Letters.