AMERIKANCI će morati smanjiti svoju prosječnu potrošnju govedine za oko 40 posto, a Europljani za 22 posto, kako bi svijet mogao hraniti 10 milijardi ljudi, koliko se procjenjuje da će ih živjeti na ovom planetu 2050. godine. To znači da svaka osoba može pojesti jedan i pol hamburger tjedno, prenosi CNN.

Ovaj izračun proizlazi iz World Resource Institutea, globalne istraživačke neprofitne organizacije koja podržava bolje korištenje prirodnih resursa kako bi se rastuća populacija mogla održati. Istraživanje se bavi poljoprivredom, klimatskom krizom, siromaštvom, spolom i drugim temama.

Do 2050. na Zemlji će živjeti gotovo 10 milijardi ljudi

U završnom izvješću „Stvaranje održive budućnosti hrane“, koje je objavljeno u srijedu, pobliže se sagledavaju jazovi u proizvodnji hrane i globalnoj potražnji, te se daju neke konkretne preporuke o tome kako izbjeći katastrofu. Konzumiranje manje govedine jedna je od sugestija u izvješću od 568 stranica.

Do 2050. godine na Zemlji će živjeti oko 9,8 milijardi ljudi, dok ih je 2010. godine bilo samo sedam milijardi. Potražnja za hranom premašit će porast populacije, te će se povećati za više od 50 posto kako ljudi u zemljama u razvoju budu imali sve veće prihode, stoji u izvješću. Očekuje se da će potražnja za mesom i mliječnim proizvodima rasti još brže, za gotovo 70 posto. Globalna potražnja za mesom preživača, odnosno govedinom, ovčetinom i kozletinom, trebala bi porasti za čak 88 posto.

Kako bi se održao korak s potražnjom, prema izvješću, farmeri bi morali proizvoditi 56 posto više kalorija iz uroda nego 2010. godine, a to znači da će biti potrebno iskoristiti obradivu zemlju površinom dvostruko veću od Indije. Zatvaranje tih praznina, piše u izvješću, bit će teže nego što se misli.

Proizvodnja govedine zahtijeva mnogo resursa

Autori sugeriraju da postoji nekoliko načina da se ljudi zaštite od gladi i zadrže kontrolu nad klimatskom krizom, a najdjelotvorniji je način da smanje potrošnju mesa preživača. Proizvodnja govedine, ovčetine i kozletine zahtijeva mnogo zemlje i resursa. Po gramu proteina, za takvo meso potrebno je 20 puta više zemlje i ono generira 20 puta više emisije stakleničkih plinova nego biljke mahunarke, suhi grah, suhi grašak, slanutak i leća.

Krave rastu i razmnožavaju se sporije od svinja i peradi, što znači da moraju jesti puno više i da trebaju više zemlje i vode. Govedina je odgovorna za 41 posto emisije stakleničkih plinova u stočarstvu, na koje pak odlazi 14,5 posto globalne emisije, proizlazi iz podataka Ujedinjenih naroda. To je više od izravne emisije iz prometnog sektora.

U Sjedinjenim američkim državama, govedina čini samo oko tri posto kalorija u prosječnoj prehrani, ali koristi 43 posto svih poljoprivrednih površina. Izvješće predlaže da ljudi koji žive u zemljama kao što je SAD, u kojima se jede mnogo govedine u usporedbi s ostatkom svijeta, ne moraju sasvim odustati, ali svakako trebaju smanjiti potrošnju. 

Svaki Amerikanac u prosjeku pojede 27 kilograma govedine godišnje

Amerikanci su 2010. godine prosječno jeli oko 27 kilograma govedine godišnje, prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede. Da bi se postiglo smanjenje na 40 posto, potrebno je smanjiti unos na oko 11 kilograma godišnje. Ako prosječan hamburger teži oko 110 grama, to znači da Amerikanci smiju pojesti otprilike jedan i pol hamburger tjedno.

Izvješće sugerira da je ovaj cilj dostižan i neophodan, iako su „izazovi strašni“. Ukazuje se na primjer prehrambenih trendova u SAD-u. Krajem 70-ih godina Amerikanci su jeli mnogo više govedine nego danas. Prosječan je Amerikanac 1976. godine pojeo više od 42 kilograma govedine. Prošle godine prosječna potrošnja bila je 26 kilograma.

Tranzicija na proizvodnju biljne hrane najviše bi pomogla okolišu, ali najviše koristi u smislu klime i iskorištavanja zemljišnih površina dogodilo bi se kad bi ljudi s govedine prešli na svinjetinu i piletinu, stoji u izvješću. 

Nacionalna asocijacija za stočarska goveda dovodi izvješće u pitanje. „Govedina je održiva i hranjiva. Ekološki gledano, goveda imaju jedinstvenu ulogu u našem prehrambenom sustavu, jer nejestive biljke pretvaraju u visokokvalitetne bjelančevine. I to bjelančevine, pokazuju desetljeća istraživanja, koje su dobre za zdravlje i pomažu u suzbijanju pothranjenosti“, rekla je Hillary Makens, direktorica odnosa s medijima u Nacionalnoj asocijaciji za stočarska goveda.

Konzumirajte manje praznih kalorija

„Većina ljudi već jede govedinu u skladu s globalnim prehrambenim smjernicama, pa tvrdimo da je za zdravu i održivu prehranu najvažnije reducirati rasipanje hrane, konzumirati manje praznih kalorija i uživati u uravnoteženim obrocima. Povijest i utemeljena istraživanja dosljedno pokazuju da znanstveno utemeljeni napredak i praktični, uravnoteženi prehrambeni obrasci potiču zdravlje i održivost, nasuprot eliminaciji pojedine hrane, poput govedine.“

Druge ustanove sugeriraju da bi zamjena mesa u našoj prehrani mogla značiti iskorak u borbi protiv klimatskih promjena. Izvješće UN-ova međuvladina panela o klimatskim promjenama, objavljeno 2018. godine, sugerira da bi promjena prehrane globalno mogla značajno pridonijeti da se temperatura održi ispod granice povećanja od dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijske razine.

Alternative govedini

Izvješće napominje da sve veći broj kompanija ulaže u alternative govedini, te da postoji velika potražnja za nadomjescima za meso, proizvedenim od bjelančevina biljnog podrijetla. Prodajni lanci nude hamburgere od lažnog mesa ili pokušavaju reducirati sadržaj govedine, dodajući druge bjelančevine, kao što su gljive. Nekoliko kompanija čak razvija meso uzgojeno u laboratorijima.

Dok tržište može smanjiti potražnju za govedinom, vlade bi također mogle poduzeti korake koje bi druge stavke jelovnika učinile poželjnijima, stoji u izvješću. Na primjer, vlade mogu ukinuti subvencije za proizvodnju mesa i mliječnih proizvoda ili početi oporezivati govedinu te je tako učiniti skupljom.

Smanjena potrošnja crvenog mesa može biti dobra za planet, ali može pomoći i zdravlju. Ranija istraživanja utvrdila su da je konzumacija crvenog mesa povezana s povećanim rizicima od dijabetesa, srčanih bolesti i vrstama raka.