ZORAN Đinđić, bivši premijer Srbije, rođen je 1. kolovoza 1952. godine u Bosanskom Šamcu, tadašnjoj Jugoslaviji (danas Bosna i Hercegovina). Djetinjstvo je proveo u Beogradu, kamo se obitelj preselila. Otac Dragomir bio je vojni časnik, a majka Mila domaćica. Đinđić je bio iznimno nadaren učenik i završio je IX beogradsku gimnaziju s odličnim uspjehom.

Studirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gdje je diplomirao 1974. godine. Iste godine uhićen je zbog pokušaja osnivanja nelegalne studentske organizacije. Zahvaljujući stipendiji odlazi u Njemačku, gdje na Sveučilištu u Frankfurtu doktorira 1979. godine pod mentorstvom Alfreda Schmidta, pod utjecajem filozofije Jürgena Habermasa i Frankfurtske škole. Tamo se dodatno upoznao s liberalno-demokratskim idejama koje će kasnije obilježiti njegov politički angažman.

Godine 1989. sudjeluje u obnovi Demokratske stranke, zajedno s Vojislavom Koštunicom i drugim intelektualcima, što je označilo njegov formalni ulazak u politiku. Tijekom 1990-ih profilirao se kao jedan od vodećih opozicijskih lidera protiv režima Slobodana Miloševića. Godine 1996. izabran je za gradonačelnika Beograda, nakon pobjede koalicije Zajedno na lokalnim izborima.

Preuzimanje vlasti i atentat

Nakon pobjede Demokratske opozicije Srbije (DOS), predvođene Đinđićevom Demokratskom strankom (DS) na izborima u prosincu 2000., 48-godišnji Zoran Đinđić preuzeo je vođenje vlade u siječnju 2001. Obećao je investicije i radikalnu reformu države i društva, koje je trebalo urediti po zapadnom modelu.

Pokrenuo je reforme, ali se susreo s protivnicima iz redova opozicijskih stranaka te pojedinih članova DOS-a. Velika prepreka bila je i činjenica da su državne strukture na kojima je počivao Miloševićev režim sačuvane u gotovo nepromijenjenom sastavu.

Surađivao s Haagom

Njegova vlada surađivala je s Haškim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije i predala mu nekoliko optuženika, među kojima i bivšeg predsjednika Srbije Miloševića. Nakon više od dvije godine obnašanja dužnosti sprega politike i kriminala organizirala je njegovo ubojstvo.

12. ožujka 2003. godine u Beogradu je izvršen atentat na Zorana Đinđića. Počinili su ga pripadnici zloglasne elitne policijske specijalne jedinice JSO, tzv. Crvenih beretki, te jedne od dviju najjačih kriminalnih skupina u Beogradu, Zemunskog klana.

Ubijen je snajperom u dvorištu zgrade vlade, usred bijela dana. Kasnije je u bolnici podlegao ozljedama. Ranjen je njegov tjelohranitelj. Iste su godine čak četiri pokušaja atentata na njega propala, a posljednji samo nekoliko tjedana ranije.

Zamjenik zapovjednika Crvenih beretki Zvezdan Jovanović, koji je pucao na premijera, 2009. je osuđen na 40 godina zatvora za njegovo ubojstvo.

Osuđen Legija

Za organiziranje atentata na istu je kaznu osuđen i bivši zapovjednik Crvenih beretki Milorad Ulemek Legija. Jovanović je tvrdio da je ubojstvo izvršio po nalogu Legije, koji mu je rekao da Đinđić namjerava Haškome sudu izručiti pripadnike Crvenih beretki.

Na višegodišnje zatvorske kazne osuđeno je ukupno 12 osoba, od kojih su tri već odslužile kazne. Na dan atentata u Srbiji je proglašeno izvanredno stanje i pokrenuta je akcija "Sablja", do tada najveća policijska akcija protiv organiziranog kriminala.

Privedeno je i ispitano gotovo deset tisuća ljudi, od kojih je oko tisuću zadržano. Politička pozadina ubojstva do danas nije razjašnjena, kao ni smjene sudaca i tužitelja na suđenju te zastrašivanja i ubojstva dvoje svjedoka.

Srbija propustila šansu da se približi Zapadu

Smrt Zorana Đinđića bila je prelomnica za Srbiju, usporivši proces demokratizacije i reformi usmjerenih prema Zapadu. Njegov atentat oslabio je proeuropski smjer politike, omogućivši jačanje nacionalističkih snaga i usporavanje integracija s Europskom unijom.

Odnosi sa Zapadom privremeno su zahladili jer je Đinđić bio ključni zagovornik suradnje s Europom i suočavanja s prošlošću, uključujući izručenje ratnih zločinaca Haškom tribunalu.

U tom kontekstu, Srbija se do danas nije puno pomakla. Europska unija joj je daleko, a u Srbiji godinama vladaju nacionalistički elementi. Smrću Zorana Đinđića Srbija je propustila svoju šansu da se približi Zapadu.