BROJEVI novozaraženih u Hrvatskoj posljednjih tjedana ponovno naglo rastu, iako je ovaj tjedan zabilježena stagnacija u odnosu na prošli tjedan, udio zaraženih među testiranima i dalje je dosta visok. Danas 40 posto.

Za očekivati je da je stvaran broj zaraženih značajno veći jer mnoge infekcije prolaze bez simptoma.

Ključni uzroci ovakvog vrtoglavog rasta su zarazniji soj delta i niska procijepljenost od oko 51 % ukupne populacije, jedna od najnižih u EU.

Zbog korone nam ponovno umire veliki broj ljudi, uključujući i neke cijepljene.

Preopterećenje bolnica

Sve veći broj zaraženih će dugoročno uzrokovati brojne smrti ljudi koji u potkapacitiranom zdravstvenom sustavu dodatno opterećenom testiranjima, trijažama te manjkom osoblja, kreveta i infrastrukture neće moći dobiti potrebnu zdravstvenu skrb. 

Brojni liječnici, epidemiolozi i drugi stručnjaci upozoravaju da su bolnice već sada preopterećene. KBC Split je objavio da će ubuduće obavljati samo nužne operacije, a slična upozorenja šalju i liječnici i stručnjaci iz drugih krajeva Hrvatske. Iz pulske bolnice danas je stiglo upozorenje da prestaju s onkološkom kirurgijom, dubrovačka bolnica i druge također prešle su djelomično na hladni pogon.

Budući da hospitalizacije kasne po dva do tri tjedna za dijagnosticiranjem covida-19, možemo očekivati da nam ozbiljan udar na bolnice tek slijedi.

Upozorenja odavno postoje

Na Indexu smo još sredinom kolovoza upozoravali na veliku vjerojatnost da će se Hrvatskoj dogoditi scenarij sličan onome koji je zadesio neke američke savezne države koje su imale nisku procijepljenost. U brojnim bolnicama Floride, Alabame, Teksasa i Arkansasa tada se tražio krevet više, oboljeli su ležali po hodnicima, a neki bolesnici morali su biti transportirani u druge savezne države.

Forbes je tada objavio da će u bolnicama u sjevernom Teksasu, ako počne nestajati kreveta na intenzivnoj njezi, liječnici možda morati uzeti u obzir status cijepljenja protiv koronavirusa kao faktor u odluci tko će dobiti prioritetnu skrb. Ideja takvog poteza temeljila se na činjenici da cijepljeni imaju više šanse preživjeti.

>> Što se događa na Floridi s covidom? "Ovako nešto nismo vidjeli ni tijekom prvog vala"

Slično se posljednjih dana događa u Rumunjskoj.

U Hrvatskoj još uvijek ima mnogo ljudi koji nisu ni cijepljeni niti su preboljeli, a istraživanja jasno pokazuju da se čak i procijepljeni i preboljeli mogu ponovno zaraziti jer imunitet s vremenom pada.

Jedno nedavno telefonsko ispitivanje utvrdilo je da je tek oko 25% ljudi potvrđeno preboljelo covid-19. Čak i ako se taj broj značajno poveća zbog toga što ima dosta ljudi koji su ga preboljeli asimptomatski, budući da imamo vrlo nisku procijepljenost, te da je riječ o delta soju od kojeg ni prirodni ni cjepivom stečeni imunitet ne štiti u potpunosti, za očekivati je da u populaciji ima još mnogo ljudi koji se mogu zaraziti i širiti zarazu. Među njima će se naći i mnogo onih koji će teško oboljeti, pa i umrijeti, neki čak i unatoč tome što su cijepljeni. Naravno, puno bolje proći će oni koji su potpuno procijepljeni jer su studije pokazale da je smrtnost među njima čak 32 puta manja nego među necijepljenima.

Covid-19 uzrokuje porast mortaliteta od drugih bolesti

Poznato je da covid-19 uzrokuje značajan porast mortaliteta, veći nego što to pokazuju objavljeni brojevi potvrđeno umrlih od covida-19. Za to postoji nekoliko razloga. Prvo, službene statistike u mnogim zemljama isključuju žrtve koje nisu bile pozitivne na koronavirus prije smrti - što može biti znatna većina na mjestima s malo kapaciteta za testiranje. Drugo, bolnice i matične knjige možda neće obrađivati ​​smrtovnice nekoliko dana ili čak tjedana, što stvara zaostajanje u podacima. I treće, za našu temu najvažnije, pandemija je liječnicima otežala liječenje drugih stanja i obeshrabrila ljude od odlaska u bolnice, što je možda neizravno uzrokovalo odgađanje dijagnosticiranja i tretiranja te u konačnici porast smrtnih slučajeva od bolesti koje nisu povezane s covidom-19.

Primjerice, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je na vrhuncu vala epidemije krajem 2020. višak smrtnosti bio značajno veći od višegodišnjeg prosjeka.

Grafikon Our World in Data (dolje) pokazuje da je u tom dijelu 2020. višak smrtnosti bio čak 74%.

No, jedno istraživanje, objavljeno u časopisu eLife, pokazalo je da u uređenim zemljama taj višak smrtnosti uglavnom nije posljedica kolapsa zdravstvenih sustava jer imaju potencijal za povećanje kapaciteta te zato što vlasti vode računa da ne dođe do preopterećenja.

Posljedice će u takvim zemljama eventualno biti vidljive dugoročno.  

Razlozi za kolaps sustava

Još od početka pandemije stručnjaci upozoravaju da brojeve novozaraženih treba držati pod kontrolom kako zdravstveni sustavi ne bi bili preopterećeni. Taj koncept, predstavljen u grafici dolje, nazvan je poravnavanjem krivulje (flattening the curve). Danas kada su dostupna cjepiva to je najlakše, najbezbolnije i najjeftinije postići cijepljenjem.

Ključni razlozi za preopterećenje sustava su povećanje hospitalizacija, povećanje broja bolesnih u intenzivnoj skrbi, povećanje broja pacijenata na respiratorima i opterećenje hitnih službi. Veliki broj hospitalizacija je, naravno, posljedica toga što se delta soj mnogo brže širi, osobito u populaciji koja je tragično slabo procijepljena.

Drugi važan razlog za preopterećenje sustava je činjenica da brojno medicinsko osoblje može biti izbačeno iz stroja zato što će se zaraziti, neki čak i ako su cijepljeni. Zbog toga je važno da svi u zdravstvenom sustavu budu procijepljeni, po mogućnosti i trećom dozom.

Imunolog Zlatko Trobonjača ističe da se hospitalizacije mogu smanjiti na dva načina - cijepljenjem ili protuepidemijskim mjerama.

„U uvjetima slabe procijepljenosti, zagušenje zdravstva možemo zaustaviti samo mjerama. Po toj logici upravo su necijepiše razlog povećanja hospitalizacija i neminovnog uvođenja protuepidemijskih mjera. Iako apsurdno zvuči, no upravo one osobe koje odbijaju cijepljenje često ne prihvaćaju niti mjere“, kaže Trobonjača.

Grafikon stranice Our World in Data (dolje) pokazuje da nam posljednjih tjedana ponovno naglo raste broj hospitalizacija. On još nije dosegao razine iz drugog vala u studenom 2020., međutim mogao bi uskoro. Kako pokazuje usporedba posljednjih podataka koji su prijavljeni stranici OWD, 16. listopada ove godine imali smo za oko 1.8 puta veći broj hospitaliziranih (871) nego u isto vrijeme prošle godine (505).

Zdravstveni sustav ne sastoji se samo od kreveta i opreme

Trobonjača kaže kako treba imati na umu da zdravstveni sustav ne počiva na pukom broju kreveta, kvadrata zdravstvenih institucija ili broju respiratora.

„Ekstremno opterećenje zdravstvenih djelatnika i relativni nedostatak specijalista intenzivista, reanimatologa, pulmologa i infektologa, medicinskih sestara i drugog zdravstvenog osoblja koje se javlja pri enormnom povećanju broja covid bolesnika, važan je faktor koji može povećati broj loših ishoda bolesti“, upozorava Trobonjača.

Pritom treba imati na umu da se zadnjih nekoliko tjedana udio pozitivnih na testovima povećavao i brže - oko 50% u tjedan dana ili oko 100% u dva tjedna, a to je bilo u razdoblju kada su kapaciteti testiranja još uvijek uspijevali pratiti rast broja novozaraženih.

Nadalje, važno je istaknuti da su mnoge države svijeta već prije nekoliko mjeseci uvele brojne mjere kojima su stimulirale cijepljenje, poput covid-putovnica, a neke čak i obavezu cijepljenja za određene struke, pa čak i cijelu radnu populaciju. Vlasti SAD-a, tradicionalno slobodarske zemlje, su objavile da uvode obavezu cijepljenja čak i za zaposlene u privatnim kompanijama uz drastične kazne za neposlušne. Neke američke osiguravajuće kuće objavile su da uskoro više neće financirati liječenje od covida-19 osobama koje se nisu cijepile. Istraživanje javnog mnijenja u Njemačkoj pokazalo je da je više od 50% građana te zemlje danas za uvođenje obaveznog cijepljenja.

Austrija je danas objavila da od 1. veljače uvodi obavezno cijepljenje za sve. To je prva zemlja u Europi koja uvodi cijepljenje kao obavezu.

U 2020. bilo je 30% manje medicinskih postupaka

Kako smo već naveli, preopterećenje bolnica i manjak medicinskog osoblja, uz testiranja i trijaže za posljedicu imaju generalno smanjenje broja medicinskih postupaka koje je zdravstveni sustav u stanju obaviti.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), u prvih sedam mjeseci 2020. ispostavljeno je oko 20% manje računa za izvršene medicinske postupke nego u 2019. godini. Budući da se pad dogodio tek nakon početka koronakrize u ožujku, što znači da je ostvaren u samo četiri i pol mjeseca, a ne u sedam, njegovi stvarni razmjeri bili su zapravo veći, oko 30%.

U ovoj godini statistike bi mogle biti i gore jer je delta zaraznija.

Ljudi koji rade u hitnoj pomoći javljaju da već sada veliki udio intervencija otpada na zbrinjavanje zaraženih (neslužbeno oko 25%). To podrazumijeva da mnogi bolesnici neće moći dobiti usluge hitne pomoći na vrijeme onako kako bi dobili da su okolnosti normalne, odnosno da je epidemija pod kontrolom.

No, ponajveći problem bit će odgađanje postupaka koji nisu hitni te propuštanje i odgađanje dijagnostike koje će dugoročno rezultirati lošijim ishodima liječenja po kojima smo već sada među najlošijima u EU.

„Zbog opterećenja zdravstvenog sustava covid bolesnicima, mnoga akutna zdravstvena stanja neće dobiti potpunu posvetu, a mnogi elektivni zahvati bit će odloženi. Time će, možda i cijepljeni građani, ni krivi ni dužni, platiti danak širenju epidemije u dominantno necijepljenoj populaciji“, kaže Trobonjača.

Da bismo imali situaciju kao Danci, moramo se ponašati kao Danci

Matematičarka Petra Posedel Šimović, koja je više puta za Index tumačila projekcije širenja epidemije, kaže da je nedavno čitala članak vezan uz koronu sa sljedećim naslovom: “Da bismo ukinuli mjere kao Danci, prvo se moramo početi ponašati kao Danci”.

Ona je, kaže, nedavno bila u Danskoj gdje je vidjela kako izgleda normalizacija života u uređenoj zemlji u kojoj je oko 80% ukupne populacije procijepljeno.

„Danci su u europskom vrhu po procijepljenosti, što im je omogućilo ukidanje praktički svih mjera. Od ovoga tjedna pozivaju da se što više građana cijepi i trećom dozom, šest i pol mjeseci nakon primanja druge. U rujnu su je počeli davati korisnicima domova za starije. Sada su prioritetne skupine stariji od 65 i zdravstveni radnici“, kaže Posedel Šimović

„Polako se počinjem osjećati podvojeno - s jedne strane šokirana sam brojkama i bespomoćnošću našeg sustava, a s druge strane idem na Fakultet među studente i pravim se da je to ok. Čini se da smo sve veći zatočenici uobičajenog popustljivog stava kojim se podilazi stvarima kojima se ne bi smjelo podilaziti. Naposljetku, a za razliku od mišljenja kojeg sam imala ne tako davno, sve više mi se čini opravdan stav da nije u redu djecu lišavati škole ako odrasli građani ne ispunjavaju svoj dio odgovornosti“, zaključila je naša matematičarka.