SABORSKI zastupnici složili su se danas da je skrb za Hrvate izvan domovine ne samo ustavna nego i moralna obveza Hrvatske, istaknuvši potrebu dodatnih napora za njihov povratak i jačanja suradnje s dijasporom.

"Briga za Hrvate izvan domovine ustavna je, ali i moralna obveza, pitanje osjećaja, identiteta, pitanje smisla hrvatske povijesti. Skrb za hrvatski narod izvan Hrvatske je interes Hrvatske, prije svega u današnjem trenutku demografske katastrofe", rekao je Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) u raspravi o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o odnosnima RH s Hrvatima izvan Hrvatske.

"To nije samo demografski i gospodarski interes Hrvatske nego i sigurnosni, tu prije svega mislim na Bosnu i Hercegovinu, koliko je važno za Hrvatsku, za sadašnje i buduće potencijalne ugroze, da su Hrvati u BiH svoji na svome, konstitutivan narod i da sami biraju svoje predstavnike", dodao je Raspudić.

"Ministar vanjskih poslova Turske rekao da je Balkan integralni dio islamske civilizacije"

Pohvalio je rad Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, ali i upozorio da se taj dobar rad ne smije "koristiti kao smokvin list za nedovoljno činjenje vanjske politike Hrvatske" prema Hrvatima u BiH, hrvatskim manjinama u susjednim zemljama i hrvatskom iseljeništvu.

"Prije pet dana ministar vanjskih poslova Turske izjavio je da je Balkan integralni dio islamske civilizacije. Na to se nije osvrnuo ni ministar vanjskih poslova, ni predsjednik Republike, ni premijer", napomenuo je Raspudić.

Irena Dragić (Klub SDP-a) istaknula je da su potrebni dodatni napori kako bi se omogućilo povratak mladih hrvatskih iseljenika, potrebno je omogućiti im stipendije, posebice za deficitarna zanimanja, kao i rad za vrijeme ljetnih praznika u javnom ili državnom sektoru ili privatnom u poslovima za koje se obrazuju, te olakšati im birokraciju.

"Povratak iseljenika je uvjet opstanka Hrvatske i hrvatskog naroda"

"Treba poticati povratak iseljenika jer je to uvjet opstanka Hrvatske i hrvatskog naroda", rekla je Dragić. Založila se i za rješavanje stambenog pitanja povratnika, kao i financijsku podršku u prvom razdoblju.

Viktorija Knežević (Klub Centra i NPS-a) i Zvonimir Troskot (Klub Mosta) pozvali su na omogućavanje elektroničkog glasanja Hrvata izvan domovine. Pravo glasa je najosnovnije građansko pravo, a na parlamentarnim izborima izlaznost hrvatskih državljana izvan Hrvatske bila je vrlo niska, ispod 5 posto, poručili su.

"Ako Hrvatska želi povezati svoje iseljeništvo s domovinom, ako želi izgraditi modernu, otvorenu, globalno povezanu državu, onda to mora početi ostvarivanjem prava glasa", ustvrdila je Knežević.

"Izmjene ovog zakona znatno će osuvremeniti i unaprijediti položaj Hrvata izvan Hrvatske"

Tomislav Josić (Klub Domovinskog pokreta) i Zdravka Bušić (Klub HDZ-a) pozdravili su prijedlog zakona jer, kako tvrde, ide u smjeru jačanja institucionalne povezanosti, kulturne suradnje i očuvanja nacionalnog identiteta Hrvata u dijaspori. "Izmjene ovog zakona znatno će osuvremeniti i unaprijediti položaj Hrvata izvan Hrvatske", istaknula je Bušić.

Josić smatra da bi trebalo razmisliti i o novim modelima političke reprezentacije u saboru, "posebno promatrajući broj zastupnika dijaspore naspram broja predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj", te poziva na ambicioznije i hrabrije korake u budućnosti.

"Još jedan savjet mladih koji ništa ne savjetuje"

Marinu Živkoviću (Klub Možemo) sporno je osnivanje još jednog savjeta mladih "koji ništa ne savjetuje", Savjeta mladih Hrvata izvan Hrvatske. Pita se i zašto bi u sekularnoj državi Katolička crkva imala zajamčenog predstavnika u savjetu mladih.

"Hrvatski narod izvan Hrvatske oduvijek je bio vezan uz Crkvu i njima je stalo da predstavnici Crkve budu dio tih instituta", odgovorio mu je državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.