SLOVENIJA je na jučerašnjim parlamentarnim izborima odlučno odbacila neliberalnu politiku dosadašnjeg premijera Janeza Janše i njegove Slovenske demokratske stranke (SDS).

Menadžer Robert Golob je sa svojom strankom Pokret sloboda uvjerljivi pobjednik izbora u Sloveniji i moći će brzo sastaviti novu vladu s još samo jednom ili dvije stranke. 

Uspjeh nedavno osnovane stranke Pokret sloboda Roberta Goloba

Golobova je stranka osvojila 35.54 posto glasova i 41 zastupnički mandat, što do sada nije uspjelo ni jednoj drugoj u povijesti slovenske demokracije, a odraz je okupljanja birača na ljevici koji su se protivili politici desne vlade Janeza Janše i "taktičnog" glasanja birača manjih stranaka s lijevog centra.

>> Ovo su rezultati izbora u Sloveniji, Golob uspio nešto što nije nitko u povijesti

Drugi najveći broj glasova na jučerašnjim izborima pripao je Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) dosadašnjeg premijera Janeza Janše, koji je već priznao poraz. Njegova je stranka osvojila 23.53 posto glasova i 27 zastupničkih mandata, jedan više u odnosu na izbore 2018. godine.

Politolog Petak: Golob je dobio glasove onih koje je nekad predstavljao Janez Drnovšek

Što ovi rezultati znače za Sloveniju, a što za Hrvatsku, pitali smo redovitog profesora Zdravka Petaka s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

“Golob je bio razmjerno efikasan menadžer u javnom sektoru. Bio je vezan na lijevo-centrističku političku platformu koja se godinama prije okupila oko gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića pa je dobila novu varijantu sa Strankom Mire Cerara. To je biračko tijelo koje baštini vrijednosti koje je nekad predstavljao Janez Drnovšek sa svojom Liberalnom demokracijom. Golob u tom smislu nije potpuni homo novus na slovenskoj političkoj sceni. Uspjeh njegovog Pokreta sloboda može se usporediti s rezultatom koje je svojedobno ostvario Miro Cerar. To je slično biračko tijelo, koje je Golob uspio još bolje mobilizirati”, objašnjava Petak.

Kaže da poznaje neke ljude iz Golobovog tima i da je to pretežito krug ljudi iz nekadašnje Pozitivne Slovenije Zorana Jankovića. 

“Na Goloba veliki utjecaj ima Zoran Janković, a posredno i Milan Kučan, koji je siva eminencija političkog razvoja Slovenije u proteklih 30 godina”, dodaje.

"Ljudima je dosta Janeza Janše"

Je li ovo Janšin konačni politički kraj, pitali smo.

“Ljudima u Sloveniji je trenutno dosta Janeza Janše, a možda im ga je dosta i zauvijek. Janšin SDS je dobio glasove svojeg čvrstog biračkog tijela, ali ništa više od toga. Janša je doživio velike napade u mjesecima pred izbore zbog svojih kontroverznih poteza. Primjerice, u Europi nisu dobro odjeknuli njegovi napadi na sveučilišne profesore i na novinare. Sve to je govorilo u prilog tome da bi netko s lijevog centra mogao biti izazivač Janši i polučiti dobar rezultat u tom političkom polju”, navodi Petak.

“Janša je dobio koliko može dobiti, to je oko četvrtina biračkog tijela”, ističe.

Janša zapravo nije podbacio, ali nema s kime koalirati. Još važnije, iako je njegovo biračko tijelo stabilno, on ga nije uspio proširiti, ali je uspio ujediniti centrističke i lijeve glasače protiv sebe.

Samo pet stranaka prešlo je izborni prag

Petak ističe da su na ovim izborima podbacile sve druge centrističke stranke, poput stranaka bivših premijera Alenke Bratušek i Marjana Šarca. Oni nisu prešli izborni prag. 

“Te liberalne grupacije su sve dobile negdje između 3 i 3.5 posto glasova. Ljudi su tražili nekoga uvjerljivog, nekoga tko se može suprotstaviti Janši i to je bio Golob”, kaže ovaj profesor s Političkih znanosti.

U Sloveniji je ovaj put samo pet stranaka prešlo izborni prag od 4 posto, što je neuobičajeno malo.

Na trećem je mjestu po izbornom rezultatu demokršćanska Nova Slovenija (NSI), koja je bila članica dosadašnje Janšine vlade, a čiji je predsjednik Matej Tonin najavio da će ubuduće predstavljati konstruktivnu oporbu.

Stranka Socijalnih demokrata (SD), koju vodi Tanja Fajon, s osvojenih 6.65 posto glasova, što je nešto slabije u odnosu na rezultat prije četiri godine, osvaja sedam zastupničkih mandata i u novoj će vladi, po svoj prilici, biti glavni partner Golobu kao premijeru kojega bi po političkoj tradiciji mogla podržati i dva manjinska zastupnika iz reda mađarske i talijanske zajednice.

Stranka Ljevica (L) koju vodi Luka Mesec osvojila je s 4.38 posto glasova pet zastupničkih mjesta, nešto manje od očekivanog prema predizbornim anketama.

Plenković je pred izbore otvoreno podržao Janšu

Podsjetimo, hrvatski premijer Andrej Plenković podržao je pred izbore svog slovenskog kolegu Janeza Janšu. Bit će zanimljivo pratiti kako će se rezultati izbora u Sloveniji reflektirati na odnose s Hrvatskom.

>> Plenković podržao Janšu uoči izbora u Sloveniji, snimio je i video

"Uoči parlamentarnih izbora u Sloveniji želim dati snažnu potporu prijatelju, premijeru Janezu Janši i Slovenskoj demokratskoj stranci", objavio je Plenković na Twitteru prije tri dana. Hrvatski je premijer poručio da je sa slovenskim kolegom posljednjih nekoliko godina odlično surađivao na unapređenju odnosa dviju zemalja. 

"Unaprjeđivali smo gospodarsku suradnju, rješavali otvorena pitanja i zajednički nastojali rješavati velike krize poput covida ili današnje energetske krize", poručio je Plenković, koji je bio uvjeren da će Janša pobijediti u nedjelju. 

Janšin SDS član je Europske pučke stranke kao i HDZ, dok će novu slovensku vlada predvoditi liberalni centar.

"Janša je bio fer prema Hrvatskoj"

Je li Janšin poraz onda loš za Hrvatsku, pitamo Petaka.

“Hrvatska je imala koncilijantnu političku suradnju s Janšinom vladom. Pustimo sad na stranu tu ideološku priču o neliberalnoj demokraciji. Što se nas kao države tiče, mi smo imali dobre odnose s Janšinom Slovenijom. Nikakvih problema nismo imali u vezi ulaska Hrvatske u Schengen, a nije se povlačilo ni pitanje arbitraže za Piranski zaljev. Janša je prema Hrvatskoj bio fer”, kaže on.

Ta pitanja sada mogu postati izvor prijepora sa slovenskom stranom. To ovisi o tome kakvu će vanjsku politiku voditi buduća Golobova vlada, o čemu se zasad ne zna mnogo.

“Nagađa se da bi nova ministrica vanjskih poslova mogla biti Tanja Fajon. Golob nema nekog svojeg kandidata za tu funkciju, kako se u ovom trenutku čini. Trebamo čekati da vidimo koji će biti prvi vanjskopolitički potezi nove vlasti. Slovenija je Hrvatskoj važan trgovinski partner, slovenski gosti su često na hrvatskom Jadranu, te se nadam da neće doći do nekih abruptnih situacija poput uvjetovanja ulaska Hrvatske u šengensku zonu slobodnog kretanja. To je ipak mogući efekt slovenskih izbora na nas”, predviđa Petak.

On naglašava da je Slovenija inače, i unatoč Janši, stabilna demokracija. 

“U tom se smislu neće ništa promijeniti, a ubuduće će izostati napadi vlasti na medije i sveučilišne profesore. Rekao bih da je ovo povratak političko-utopijske slike koju su Slovenci tražili s Mirom Cerarom. U desetak godina se ponavlja taj fenomen”, kaže.

Problem nacionalizma u Hrvatskoj

Zanimalo nas je i kako je moguće da se u Sloveniji pojavi netko relativno politički nepoznat, osnuje stranku i za dva mjeseca pobijedi na parlamentarnim izborima. Odnosno, zašto to nije moguće u Hrvatskoj?

“Razlika je u tome što u Sloveniji postoji izrazito snažno lijevo-centrističko glasačko tijelo koje nije pokriveno bivšim komunistima, dakle socijaldemokratima u obje varijante. Kod nas je to tijelo potpuno razbio nacionalizam. Hrvatska je godinama imala poznatu dinamiku HDZ-SDP. U jednom trenutku 1990-ih se činilo da bi HSLS imao potencijala pokriti to biračko tijelo, ali nije uspjelo”, objašnjava Petak.

“U Hrvatskoj se teško može pojaviti netko poput Goloba tko bi parirao HDZ-u i desnim strankama poput Mosta. U Hrvatskoj su se antisistemske snage javile na desnici, poput Mosta. Kod nas ne trebamo očekivati da će se pojaviti centristička ili lijevo-centristička stranka koju bi vodili menadžeri”, kaže.

Ovaj profesor s Fakulteta političkih znanosti još jednom podvlači da veća razina nacionalizma blokira politički razvoj Hrvatske.

“Slovenija ima višu razinu političke kulture i manji je utjecaj nacionalizma. Nemojte zaboraviti da je Slovenija uspješno prošla tranziciju, zadržala i dobar nivo socijalne zaštite, a i dobar školski sistem koji je pri vrhu PISA-ljestvice. I to su parametri koji omogućavaju pojavu nekoga poput Goloba na političkoj sceni. On je zapravo u kampanji kombinirao i liberalizam i ekologizam. Takav pristup u Hrvatskoj nije moguć, osim u Zagrebu”, zaključuje Zdravko Petak u razgovoru za Index.