RAZORNI potresi koji su pogodili Tursku ostavili su iza sebe tisuće mrtvih i milijune ljudi bez doma.

Prvi potres magnitude 7.8 dogodio se u noći po hladnom vremenu u pokrajini Kahramanmaras na jugoistoku, oko 60 kilometara zračne linije od sirijske granice. Uslijedili su deseci slabijih potresa, a prijepodne, također na jugoistoku Turske, dogodio se još jedan, magnitude 7.5.

Tijekom jutra su Tursku pogodila dva nova jaka potresa - prvi je bio jačine 5.6 po Richteru, a drugi, koji se dogodio oko 8:50, 5.7 po Richteru.

Razorni potres iz 2011. godine

Ovi nisu prvi razorni potresi te vrste s obzirom na to da je Turska seizmički trusno područje. No, Turska je poznata i po slaboj kvaliteti u građevinskoj branši, što je mnoge građane došlo glave i u prethodnim potresima, poput velikog potresa 2011. godine koji je imao magnitudu 7.2, a u kojem je poginulo najmanje 460 ljudi.

Tadašnji premijer, a današnji predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je 2011. da Turska nije dovoljno naučila iz prošlih potresa koji su srušili loše izgrađene zgrade.

"Kada pogledamo ruševine, vidimo kako je korišteni materijal loše kvalitete", rekao je Erdogan. "Vidimo da ljudi plaćaju cijenu za beton koji se praktički pretvorio u pijesak ili za oslabljene betonske blokove u prizemlju. Općine, graditelji i nadzornici sada bi trebali uvidjeti da je njihov nemar ravan ubojstvu. Unatoč svim dosadašnjim katastrofama, vidimo da apeli nisu uslišani", rekao je Erdogan 2011.

U potresu 2011. srušilo se oko 2000 zgrada. Dvanaest godina kasnije svjedočimo još goroj situaciji u Turskoj uslijed razornog potresa.

Profesor Građevinskog fakulteta: Svaka zgrada izgrađena po pravilima struke bi trebala izdržati potres

O tome smo razgovarali s redovitim profesorom Građevinskog fakulteta Tomislavom Kišičekom, koji vodi Katedru za betonske i zidane konstrukcije. Postoje li uopće zgrade koje mogu izdržati potres jačine kao jučer u Turskoj i što je potrebno učiniti za to, zanimalo nas je.

"Svaka zgrada koja je projektirana po pravilima struke i ako je potresno opterećenje uzeto u skladu s predviđanjima za neko područje gradnje, trebala bi izdržati potrese koji se mogu dogoditi. Naravno, nitko ne može garantirati da se negdje ne može pojaviti neki jači potres od onog koji se predviđa za to područje, ali opet danas se dosta dobro zna, koliki se potresi mogu pojaviti na određenom području", kaže ovaj građevinski stručnjak.

"Današnji propisi i pravila za izgradnju seizmički otpornih zgrada su dobra i jasno propisuju zahtjeve za oblikovanjem elemenata konstrukcija zgrada i s pridržavanjem tih pravila ne bi trebalo biti bojazni. Naravno, to ne znači da se konstrukcijama neće ništa dogoditi, energija potresa se mora negdje potrošiti, ali pravilnim projektiranjem se takve konstrukcije neće srušiti i prouzročiti ljudske žrtve", objašnjava Kišiček.

"Loše projektiranje i loša kvaliteta materijala"

Turska je poznata po lošim građevinskim standardima, to priznaju i tamošnje vlasti. U građevini postoji dosta fuša.

"Problem u siromašnim krajevima, a kažu da je to siromašan dio Turske, je loša kontrola kvalitete ugrađenih materijala te kvalitete izgradnje. Kao i nekada kod nas, vjerujem da je puno objekata izgrađeno po principu "uradi sam" makar, prema snimkama pogođenih područja, došlo je do rušenja većih stambenih i ostalih objekata tako da je problem ili u lošem projektiranju ili kvaliteti materijala te kontroli prilikom izgradnje i projektiranja … teško je reći, tj. špekulirati koji su razlozi", kaže Kišiček.

U stručnim analizama prošlog velikog potresa u Turskoj se zaključilo da su loš beton i nedovoljno korištenje čelika u konstrukciji glavni razlozi zbog kojih su se zgrade i kuće tako lako rušile. Pitamo Kišičeka na što treba paziti kada je riječ o betonu i čeliku u građevini.

Beton i čelik

"Za projektiranje armiranobetonskih konstrukcija najvažnija karakteristika betona je njegova tlačna čvrstoća, a čelika koji se koristi kao armatura, to je granica popuštanja, tj. vlačna čvrstoća i karakteristika njegove duktilnosti", kaže.

"Betoni su prema čvrstoćama svrstani u razrede i za svaki razred se točno zna kakva mora biti mješavina za takav beton, koliko kojih sastojaka mora biti (cement, voda, agregat, dodaci betonu) i svako odstupanje od određene recepture u smislu ugradnje lošijih sastojaka ili smanjivanja količine, na primjer, cementa, dovodi do lošije kvalitete betona ili manje čvrstoće od one koja je projektirana.

Nije ista kvaliteta, na primjer, podložnog betona za neki pločnik ili betona koji se koristi kod nosača velikih raspona", objašnjava Kišiček.

Seizmički otporne konstrukcije

"S druge strane, čelik u takvim konstrukcijama služi kao armatura, tj. on preuzima vlačne sile koje beton ne može preuzeti. U svakom armiranobetonskom nosaču, beton preuzima tlačna, a čelik vlačna naprezanja. Osim toga, čelik pridonosi duktilnosti konstrukcije. Beton je sam po sebi krhak, tj. neduktilan materijal, dok čelik nakon svog popuštanja može podnijeti velike deformacije prije nego što nastupi njegov slom", ističe Kišićek.

"Zbog toga je kod seizmički otpornih konstrukcija vrlo važno ostvariti duktilna mjesta na kojima se tijekom potresa troši seizmička energija pa ne dolazi do naglog sloma konstrukcije, nego konstrukcija može podnijeti velika oštećenja, ali da i dalje ne dolazi do njezinog rušenja i stradavanja ljudi. Seizmički propisi za armiranobetonske konstrukcije upravo veliku pozornost daju proračunu i oblikovanju takvih detalja", napominje.

UN upozorio: U potresnim područjima postoje velike količine zgrada loše kvalitete

Turska je država pokušala poboljšati standarde u građevini. No, nisu u tome uvijek bili uspješni. Šefica UN-ovog Ureda za pomoć u katastrofama Margareta Wahlström je prije desetak godina konstatirala da je Turska povukla određene poteze, ali da problem loše gradnje nije ni približno riješen.

"Zemlja je napredovala u Istanbulu i drugdje u rekonstrukciji i obnovi javnih zgrada, škola i bolnica prema traženom standardu. Došlo je do žestokog kaznenog progona protiv korumpiranih općinskih dužnosnika zbog dopuštanja nedozvoljene gradnje", rekla je.

"Međutim, nedavne studije pokazuju da se mnogo toga mora učiniti ne samo za provedbu građevinskih propisa već i za to da vlasnici imaju poticaje i informacije za kvalitetnu gradnju. Važno je osigurati kvalitetu građevinskog materijala", naglasila je.

Jasno je da u većini potresnih područja postoje velike količine zgrada loše kvalitete, bio je konačni zaključak UN-a. Sada se na najgori mogući način pokazalo da je ta procjena bila točna.

U Hrvatskoj su građevinski standardi mnogo bolji

Za kraj razgovora pitamo profesora Kišičeka kakvo je stanje kod nas. U slučaju da Hrvatsku pogodi potres od 7.5 po Richteru, možemo li očekivati da bi ga hrvatska novogradnja izdržala?

"Prilikom projektiranja zgrada kao ulazni podatak najčešće se koristi ubrzanje tla prilikom potresa te se ovisno o vrsti tla, tipu konstrukcije dobivaju sile koje djeluju na istu. To je teško povezati s magnitudom potresa prema Richteru. Magnituda je jedna od karakteristika potresnog zapisa koju koriste seizmolozi", kaže.

"Zgrade u Hrvatskoj, koje su projektirane po posljednjim propisima i kvalitetno izgrađene, u svakom slučaju mogu podnijeti potrese intenziteta na koji su projektirane, a koji su očekivani za određeno područje", uvjerava Kišiček.