PRIJE nekoliko tjedana Švedska je obilježila 205 godina od potpisivanja posljednjeg mirovnog sporazuma, što znači da skandinavska kraljevina već više od dva stoljeća nije bila u ratu. Iako je svoje posljednje branitelje i ratne veterane sahranila još krajem 19. stoljeća, Švedska nije zanemarila svoje oružane snage. Posljednjih desetljeća, doduše, izdvajanje za obranu u stalnom je opadanju, no prije nekoliko dana vlada lijevog centra, predvođena socijaldemokratima, najavila je sveobuhvatno i povećano ulaganje u obranu.

Neki su političari izjavili kako se radi o povijesnom povećanju proračuna za obranu, a brojke ukazuju na to da je zaista tako. Švedska je za svoju obranu prije 40 godina izdvajala 3,1 posto BDP-a, da bi prošle godine brojka pala na 1 posto. Zato će obrambeni proračun s ovogodišnje 52 milijarde kruna (oko pet milijardi eura) do 2025. godine narasti na 84 milijarde kruna i dosegnuti 1,5 posto BDP-a (Hrvatska je na 2018. bila na 1,71 posto). Svake godine od 2021. izdvajanje za vojsku rast će za dodatnih pet milijardi kruna.

Nabavljaju 60-ak novih aviona

Konkretni planovi još nisu izašli u javnost, ali izgledno je da će se ulagati u sve vidove oružanih snaga, a najviše u kopnenu vojsku. Ukupan broj zaposlenih u oružanim snagama, uključujući i civile, trebao bi s današnjih 60.000 do 2025. godine narasti na 90.000. Kopnena vojska trebala bi ustrojiti četiri nove brigade, no profitirat će i ostali. Mediji nagađaju da će oružane snage, osim nabavke 60 novih Gripena E, zadržati i modernizirati 95 starijih modela Gripena C/D (kakvi su na propalom natječaju MORH-a ponuđeni i Hrvatskoj).

Strah od Rusije

U planu je i modernizacija dviju starih i izgradnja još dviju novih podmornica, obnova radarskog sustava te modernizacija pet korveta klase Visby. Zašto je onda zemlja, koja već više od dva stoljeća uspijeva ne samo održati neutralnost nego izbjeći vojne udare i građanske ratove te političko nasilje unutar zemlje, odlučila tako naglo i značajno povećati izdatke za obranu, odnosno za ionako dobro obučene i moderno opremljene oružane snage? Švedska je, ktome, u dobrim odnosima sa svim svojim skandinavskim i baltičkim susjedima. Odgovor je u već tradicionalnoj zabrinutosti, moglo bi se čak reći i strahu od moćne, agresivne, nedemokratske i ne odveć prijateljski nastrojene Rusije.

''Rusko ponašanje sve je više sovjetsko pa se tome mora prilagoditi i Švedska. S većom vojskom i naprednijom teritorijalnom obranom, bit ćemo spremniji i otporniji, što može utjecati na to da do rata ni ne dođe'', jednostavno je stanje stvari objasnio Allan Widman, parlamentarni zastupnik švedskih liberala, koji podržavaju socijaldemokratsku vladu. Baltičko more je ''meki trbuh'' Švedske te poprište desetaka incidenata godišnje u kojima dolazi do bliskih susreta švedskih i ruskih vojnih zrakoplova, do ulaska ruskih aviona u švedski zračni prostor te do pojave ''neidentificiranih'' podmornica u švedskim teritorijalnim vodama.

I dalje nisu članica NATO-a

U svijetu kojim dominira trgovinski rat SAD i Kine, Brexit te postupni pad američkog interesa za ulogu međunarodnog policajca, Švedska je procijenila da nije loše ojačati oružane snage. Unatoč stalnom zalaganju građanskih stranaka desnog centra, Švedska i dalje nije članica NATO-a pa s te strane načelno ne može očekivati pomoć. A od svih zemalja koja imaju izlaz na Baltičko more, Švedska trenutačno za obranu izdvaja najmanji postotak BDP-a. No s obzirom na članstvo u Europskoj uniji, ipak nije sasvim bez saveznika.

Na trendove u švedskoj sigurnosnoj politici ukazuje i ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka, koji je ukinut 2010 godine. Iako je svake godine oko 95.000 18-godišnjaka obavezno javiti se vojnim vlastima, zapravo temeljnu obuku godišnje prođe tek njih 5000, što je ipak dovoljno za redovnu obnovu oružanih snaga i održavanje borbene spremnosti.

Novac će nabaviti tako što će bankama uvesti nove poreze

Naposljetku, dobro organizirane i vođene države poput Švedske neće se upuštati u kreiranje i javno iznošenje strateških planova ako nemaju jasnu financijsku konstrukciju. Budući da financiranje oružanih snaga nauštrb životnog standarda građana ne dolazi u obzir, vlada je novac odlučila potražiti tamo gdje ga ima najviše – u bankama. Pred novinare su izašli ministar obrane Peter Hultqvist i ministrica financija Magdalena Andersson i najavili da će najmanje četvrtinu potrebnog novca namaknuti novim porezom za banke.

''Primjećujem da su četiri najveće banke, Handelsbanken, Nordea, Swedbank i SEB, prošle godine imale dobit od 112 milijardi kruna (oko 11 milijardi eura), što je tri milijarde više nego 2017. godine'', jasna je bila ministrica Andersson.