BRITANSKI doručak u zadnje vrijeme ima gorak okus - i to ne samo zbog voća. Prije samo pet godina litra soka od naranče trgovačke marke u supermarketima stajala je 76 penija. Danas za istu tu litru treba izdvojiti 1.79 funti, piše BBC.

Riječ je o porastu od čak 134% od 2020. godine, pri čemu je samo u posljednjih godinu dana cijena skočila za 29%. Slična je situacija i u kafićima i restoranima, gdje je cijena od 3.50 do 4 funte za čašu soka postala standard. Jedna novinarka ostala je šokirana kada je u restoranu u Kentu račun za čašu soka od naranče i limunade iznosio 9 funti, od čega je 5.30 funti bio samo svježe cijeđeni sok.

No s rastom troškova mijenja se i okus jer neki proizvođači naranče zamjenjuju mandarinama kako bi smanjili troškove. Razloga za ovakvo stanje je mnogo: bolesti uroda, ekstremni vremenski uvjeti, prevelika ovisnost o opskrbi iz jedne zemlje, nova pravila za pakiranje te složenosti trgovinskih ratova i Brexita. Sve to pogoršava rast cijena hrane, koji se ponovno ubrzao nakon što je prošle godine pao s rekordnih 17.5 posto. Stvorila se savršena oluja, a priča o soku od naranče nudi uvid u to zašto su nam računi za namirnice odjednom postali toliko visoki.

Efekt Binga Crosbyja

Priča o industrijalizaciji soka od naranče počinje na Floridi kao inicijativa američke vojske tijekom Drugog svjetskog rata, koja je tražila prenosivi izvor vitamina C za vojnike. Rješenje je pronađeno u isparavanju vode iz soka i zamrzavanju koncentrata koji bi se kasnije ponovno miješao s vodom. Rat je završio prije nego što su vojnici probali proizvod, no komercijalizirao ga je Minute Maid, američki div bezalkoholnih pića. Sok je popularizirao pjevač Bing Crosby koji je kao dioničar pjevao u reklamama o smrznutom soku od naranče kao boljem za zdravlje, što je dovelo do naglog porasta potrošnje na Zapadu.

Danas se procjenjuje da se godišnje popije 2.5 milijardi galona soka od naranče.

Suša, bolest i poplave

U industrijskom pogonu u Essexu Maxim McDonald nadzire dolazak smrznutog koncentrata naranče iz Brazila. Njegova tvrtka, koju je osnovao njegov djed, danas proizvodi i miješa sokove za supermarkete. No cijene na globalnim tržištima dosegnule su rekordne visine, skočivši s oko 1,50 dolara po funti na čak 5.30 dolara do kraja prošle godine. Razlog tome je pet godina loših usjeva zbog teške suše i bolesti zvane "zelenjenje citrusa". Brazil je zabilježio najgoru žetvu od 1988. godine. "Oko rujna prošle godine cijena je skočila na lude razine. Za tako važnu robu da skoči s 2 na 7 dolara je ludo, ali trebalo je neko vrijeme da se to osjeti kod potrošača", kaže Maxim.

"Za tako važnu robu da skoči s 2 na 7 dolara je ludo, ali trebalo je neko vrijeme da se to osjeti kod potrošača"

Proizvođači su tražili alternative, no Brazil dominira tržištem naranči više nego Saudijska Arabija tržištem nafte. Druge zemlje poput Maroka, Egipta i Španjolske također uzgajaju naranče, ali njihove su zalihe ograničene i također su pogođene vremenskim neprilikama.

Manje slatke naranče

Florida, drugi najveći izvoznik naranči, bilježi najnižu proizvodnju još od Velike depresije zbog uragana i dugoročnih problema s bolešću zelenjenja citrusa. Ta bolest smanjuje udio šećera u narančama, čineći ih manje slatkim. Zbog nestašica i visokih cijena malo tko više kupuje naranče s Floride. Vodeći brendovi poput Tropicane morali su restrukturirati svoje dugove, a Pepsi je prodao većinu svog udjela. Kao odgovor, na tržištu su se pojavile mješavine sokova - naranča se kombinira s jeftinijim mangom, mandarinama i klementinama kako bi se smanjili troškovi i održala slatkoća.

Carinski ratovi i naranče

Dodatni pritisak na cijene stvorile su trgovinske napetosti. Nakon što je bivši američki predsjednik Trump uveo nove carine, naranče su se našle u središtu sukoba. Kanada je uvela protucarife, što je dovelo do pada američkog izvoza soka, dok je Trumpova administracija uvela carinu od 10% na sok iz Brazila. Ujedinjeno Kraljevstvo je 2024. ukinulo carine na neke uvozne proizvode, ali to nije bilo dovoljno da se neutralizira osnovno povećanje cijena. Uz to, novi propisi o pakiranju, usmjereni na poboljšanje recikliranja, dodatno povećavaju troškove za proizvođače.

Pada li popularnost soka od naranče?

U Brazilu se urod donekle oporavio, što nudi nadu za normalizaciju cijena. Istovremeno, globalna potrošnja soka od naranče pala je za 30% u odnosu na vrhunac od prije dva desetljeća, djelomično zbog cijena, a djelomično zbog promjene percepcije o udjelu šećera u voćnim sokovima. Ipak, potražnja raste u zemljama poput Kine, Južne Afrike i Indije. Iako su supermarketi dugo prodavali sok od naranče po niskim cijenama, neki u lancu opskrbe sumnjaju u brzi pad cijena, s obzirom na to da je velik dio zaliha kupljen po prošlogodišnjim visokim cijenama. Dugoročna rješenja, poput projekta "Spašavanje naranče" koji koristi umjetnu inteligenciju za borbu protiv bolesti, još su daleko od primjene.

Nisu poskupjele samo naranče

Naranče, naravno, nisu jedina namirnica čija je cijena porasla. Cijena govedine i teletine porasla je za gotovo 25% u godinu dana, maslac za gotovo 19%, a čokolada i kava za 15%. To sugerira da je možda riječ o širem problemu i da su potrošači dosad bili zaštićeni od najgoreg, a sada je stiglo vrijeme za naplatu.

"Moguće je da trgovci na malo u početku nisu u potpunosti prenijeli povećanje troškova i stoga je to način da nadoknade dio marže", kaže Steve McCorriston, profesor agrarne ekonomije. Šire pitanje koje se postavlja jest trebaju li potrošači prihvatiti da će gusto naseljena zemlja s ograničenom poljoprivredom poput UK-a biti sve izloženija šokovima cijena hrane zbog klimatskih promjena.

Vladino izvješće o sigurnosti hrane za 2024. navodi da UK uvelike ovisi o uvozu voća i povrća iz zemalja koje se suočavaju s vlastitim klimatskim izazovima. Čini se da je ovo tek početak turbulentnog razdoblja kada je riječ o cijenama hrane i pića, zaključuje BBC.