SVAKI put kad Mithilesh uključi štednjak da kuha, oči je zapeku. Mali dom koji 29-godišnja domaćica dijeli sa suprugom, kćeri, sinom i starijom svekrvom u sirotinjskoj četvrti indijske prijestolnice Delhija brzo se ispuni gustim dimom. Mithilesh kuha na tradicionalnoj chulhi - metalnoj peći koja kao gorivo koristi drvo - i tako od svoje 13. godine. Često teško diše i ima nekontrolirane napade kašlja, piše BBC.

Delhi ima možda najgori zrak na svijetu

No čak i kad izađe iz svog doma, teško je doći do daha. Delhi, drugi najveći megagrad na svijetu, ima možda i najgori vanjski zrak na svijetu. Iako vlasti u Indiji čine korake kako bi poboljšale kvalitetu zraka u gradu, razine zagađivača redovito premašuju ograničenja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Jedna nedavna studija koju je objavio Institut za energetsku politiku Sveučilišta u Chicagu upozorila je da su životi stanovnika glavnog grada Indije skraćeni do 11.9 godina u odnosu na životni vijek koji bi imali kod razina onečišćenja koje preporučuje WHO.

Mithilesh i njezina obitelj su ekstreman primjer nečega što se događa globalno. Iako gotovo svi na svijetu sada udišu zrak koji je na neki način onečišćen, oni koji su najteže pogođeni ujedno se najmanje mogu zaštititi ili pobjeći od njega. Priča o zagađenju zraka je priča o ekološkoj nejednakosti.

U nastojanju da smanji vlastitu izloženost, Mithilesh je počela koristiti štednjak na tekući plin (LPG) kada kuha u svom domu. Ali to nije jeftina opcija - tipična kućanska boca LPG-a od 14.2 kg može koštati oko 11 američkih dolara i nedostupna je mnogim kućanstvima poput Mithileshina jer nemaju stalni prihod.

"To je također vrlo rodno pitanje, koje najviše pogađa žene. Žene svakodnevno mukotrpno skupljaju drva za ogrjev i neprestano su izložene tim otrovnim parama dok kuhaju", kaže Sweety Sharma, voditeljica programa u Cornerstone Knowledge Builders, organizaciji koja radi na podizanju svijesti o skrivenim učincima onečišćenja u zajednicama s niskim prihodima u New Delhiju.

Uz Cornerstoneovu pomoć, Mithilesh je u svojoj zajednici počela širiti svijest o tome koliko onečišćenje u zatvorenom može biti štetno za njihovo zdravlje.

"Žene ovo sada shvaćaju ozbiljnije. Iznesem štednjak izvan kuće kad god mogu, tako da  prostor ne bude obavijen dimom. Čak i na otvorenom, omotamo se šalovima dok kuhamo kako ne bismo izravno udisali dim", govori Mithilesh.

Iako još uvijek postoji 2.4 milijarde ljudi u svijetu koji koriste neučinkovita goriva poput kerozina, drva, balege i ugljena pri pripremanju hrane, podizanje svijesti i podržavanje prelaska na čišće načine kuhanja može napraviti veliku razliku.

Milijuni umiru od onečišćenja zraka

Procjenjuje se da je broj smrtnih slučajeva uslijed onečišćenja zraka u zatvorenim prostorima u padu u posljednja dva desetljeća. No umjesto njega pojavio se poguban i daleko rašireniji problem, s modernim oblicima onečišćenja zraka, uzrokovanim izgaranjem fosilnih goriva i industrijalizacijom, koji odnose sve veći broj života. Procjenjuje se da je 4.5 milijuna ljudi prerano umrlo od posljedica onečišćenja vanjskog zraka u 2019. godini, 300.000 više nego 2015. i 1.6 milijuna više nego 2000.

Problem posebno raste u zemljama Južne Azije i Jugoistočne Azije koje se brzo razvijaju, gdje je industrijalizacija nadmašila sposobnost zakonodavstva za kontrolu onečišćenja. Kina i Indija imaju daleko najveći broj smrtnih slučajeva uzrokovanih onečišćenjem zraka, ali često su najsiromašnije zemlje te koje najviše pate. Procjenjuje se da 716 milijuna ljudi s najnižim prihodima u svijetu živi u područjima s opasnim razinama onečišćenja zraka. Ali čak i u razvijenim, postindustrijaliziranim zemljama Europe i Sjeverne Amerike, danak zagađenja zraka uglavnom snose oni koji nisu dobrostojeći ili su pripadnici manjinskih zajednica.

Znanstvenici kažu da je upravo izgaranje fosilnih goriva dovelo do brzog povećanja broja smrtnih slučajeva zbog onečišćenja vanjskog zraka diljem svijeta. Neka su istraživanja iznjedrila još veće razmjere smrtnih slučajeva, s možda čak 8.7 milijuna preuranjenih smrti koje se pripisuju zagađenju izazvanom izgaranjem fosilnih goriva.

Izgaranje ugljena, benzina i dizela glavni je izvor finih čestica poznatih kao PM2.5

Izgaranje ugljena, benzina i dizela glavni su izvor finih čestica poznatih kao PM2.5. Radi se o sitnim česticama promjera manjeg od 2,. mikrometra koje mogu prodrijeti duboko u pluća. Također imaju sposobnost prelaska u krvotok, gdje povećavaju razinu upale i povezuju se s brojnim kroničnim dugoročnim zdravstvenim problemima, uključujući bolesti srca, probleme s plućima i rak.

Druge nacije također se bore za kontrolu razine ovog zagađivača. "U zemljama s visokim dohotkom, onečišćenje zraka s PM2.5 vodeći je uzrok prerane smrti uzrokovane okolišem", kaže Stephen Polasky, profesor ekonomije okoliša i ekoloških studija na Sveučilištu Minnesota.

U SAD-u je onečišćenje zraka značajno opalo otkako je 1970. prihvaćen Zakon o čistom zraku i otkako se 1975. počelo postupno ukidati olovno gorivo za cestovna vozila. Unatoč tome, onečišćenje PM2.5 ostaje najveći zdravstveni rizik za okoliš u zemlji, tvrdi Polasky.

Da bismo razumjeli nejednakost u zagađenju, važno je razumjeti odakle ona dolazi. Polasky i njegovi kolege istraživali su 131.000 preuranjenih smrti uzrokovanih izloženošću čestica PM2.5 u SAD-u 2015. godine. Zaključili su da je 102.000 tih smrtnih slučajeva bilo izravno povezano s emisijama iz automobila i drugih vozila, dok je 29.000 uzrokovano drugim izvorima, uglavnom šumskim požarima. Istraživanje koje je financirala Agencija za zaštitu okoliša SAD-a pokazuje da je veća vjerojatnost da će rasne i etničke manjinske skupine biti pogođene onečišćenjem zraka iz industrije, građevinarstva i cestovnih vozila.

S druge strane, dok su tropski gradovi, posebno u Indiji, bilježili rast stanovništva neviđenom brzinom, imali su ograničeno rutinsko praćenje onečišćenja i tek trebaju provesti politike ili postaviti infrastrukturu za ublažavanje onečišćenja.

Izvori onečišćenja česticama javljaju se svake godine, od novoizgrađenih elektrana na ugljen do izbijanja šumskih požara, kaže Catherine Hausman, profesorica javne politike na Sveučilištu Michigan. Osim što je to javnozdravstveni problem koji nerazmjerno utječe na zajednice s niskim prihodima i manjinske etničke zajednice, takvo onečišćenje ima izravan utjecaj na gospodarski rast jer smanjuje produktivnost.

Nacionalne vlade dužne su informirati ljude o visokim razinama onečišćenja, kao i o mjerama zaštite koje mogu poduzeti. U mnogim dijelovima svijeta mreža za praćenje onečišćenja zraka je neadekvatna, pa ljudi jednostavno ne znaju koliko je zagađenje loše u njihovoj okolini. Zato ne poduzimaju uvijek odgovarajuće mjere da se zaštite.

Pročišćivači zraka preskupi za mnoge

Često se mjere dostupne pojedincima za ublažavanje onečišćenja mogu pokazati neadekvatnima ili nepraktičnima, osobito kada su u pitanju zajednice s niskim primanjima. Dok potražnja za pročišćivačima zraka raste svake godine u Indiji, ti su uređaji i dalje preskupi za ljude iz kućanstava s niskim primanjima.

Potrebno je više sustavnih promjena kako bi se smanjio teret vanjskog onečišćenja zraka. Postoje neke učinkovite mjere koje se mogu poduzeti. Preusmjeravanje dizelskih kamiona i uvođenje zona niske emisije može smanjiti onečišćenje zraka i poboljšati zdravlje ljudi koji žive u blizini. Mnogi gradovi diljem Europe sada su uveli zone niske emisije u nastojanju da smanje onečišćenje zraka.

Obnova javnog prijevoza u gradovima još je jedna mjera koja može pomoći u smanjenju emisija iz ispušnih plinova automobila. Kina ima jednu od najvećih svjetskih flota električnih autobusa, dok je indijska savezna vlada također nedavno odobrila projekt nabave 10.000 električnih autobusa u 169 gradova diljem zemlje tijekom sljedećeg desetljeća. No postoji zabrinutost da samo prelazak na električnu energiju možda neće spriječiti onečišćenje PM2.5 uzrokovano prometom, budući da veći dio toga može biti uzrokovan resuspenzijom prašine u vozilima koja prolaze, a ne samo ispušnim plinovima.

Od rujna 2022. Indija ima ambiciozan cilj smanjenja onečišćenja česticama za 40% do 2026. godine. Prema podacima indijskog ministarstva okoliša, zabilježeno je opće poboljšanje. No izvješće Centra za istraživanje energije i čistog zraka kritizira napredak Indije u pogledu onečišćenja zraka i kaže da planovi za smanjenje ne idu dovoljno daleko.

Vlade diljem svijeta morat će uvesti strože propise ako se žele riješiti problemi uzrokovani onečišćenjem zraka, tvrdi Polasky. To znači suzbijanje industrijskih izvora onečišćenja: "Vlade bi trebale shvatiti da postizanje gospodarskog rasta pod svaku cijenu više ne može biti prioritet, da može nanijeti veliku štetu ranjivim zajednicama."