HRVATSKA, a posebno njezin podravski bazen, leži na velikom geotermalnom bazenu koji je gotovo neiscrpni potencijal za proizvodnju obnovljive energije, ali problemi su u izostanku natječaja za dodjelu premija i preskromna predviđena ukupna instalirana snaga budućih elektrana, kažu upućeni stručnjaci.

Ina je 28. ožujka kod Đurđevca započela istražne radove na geotermalnoj bušotini Leščan GT-1. U slučaju poželjnih rezultata projekt bi mogao rezultirati gradnjom elektrane snage najmanje 20 megavata.

Na drugom kraju podravskog bazena Terra Energy Generation Company, čiji je vlasnik turska kompanija Soyak, nakon dobivenih istražnih rezultata koji garantiraju eksploataciju podzemnih voda radi proizvodnje električne energije, zatražila je elektroenergetsku suglasnost koju bi trebali dobiti ovih dana.

Kako objašnjava načelnik Općine Legrad Ivan Sabolić, Terra će u svibnju podnijeti HERA-i zahtjev za priključak na dalekovod za isporuku električne energije iz buduće geotermalne elektrane.

"Istovremeno će podnijeti zahtjev za gradnju elektrane, bušotine i cjevovoda", objašnjava Sabolić i kaže da je zamršenost slučaja u tome što svaki od tih zahtjeva podliježe posebnom zakonu. I u prijašnjim razgovorima istaknuo je složenost tih procedura koje su, recimo, u Mađarskoj puno jednostavnije, kako bi investitori što prije uložili nemali novac u proizvodnju zelene električne energije.

Kaže i da elektroenergetska suglasnost traje svega četiri godine pa stoga Terra neće stići izbušiti sve bušotine i izgraditi elektranu punog kapaciteta koja bi trebala biti snage 98 megavata, s mogućnošću proširenja za dodatnih 40-ak megavata. Zato će u prvom valu elektrana biti 49-megavatna.

Teško bez natječaja za dodjelu premija

Svemu treba dodati kako planove priječi studija izvodljivosti zbog toga što Ministarstvo gospodarstva još od 2021. godine nije raspisalo natječaj za dodjelu premija. Bez njega investitoru je nemoguće izračunati koliki bi bio povrat investicije.

Osim Terre, i drugi investitori su u više navrata istaknuli da bez jasno definiranih premija ne mogu sagraditi elektrane, jer je razdoblje povrata novca nepredvidivo što dovodi do zaključka da bi se radilo o rizičnoj investiciji.

"Bez natječaja o premijama, siguran sam da nijedan investitor u Hrvatskoj neće graditi geotermalnu elektranu", kaže Sabolić.

Na upit zašto još od 2021. godine nije raspisan natječaj za dodjelu premija na proizvedenu električnu energiju putem geotermala, Ministarstvo gospodarstva odgovara da su razlog tome poremećaji na energetskom tržištu, koji su zahtijevali fokus na stabilizaciju cijena i sigurnost opskrbe. Posebna pažnja usmjerena je na izradu novih modela potpora, uključujući korištenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osobito za projekte u toplinarstvu, ali i u proizvodnji električne energije.

"Ministarstvo intenzivno radi na uspostavi novih mehanizama financiranja i poticanja ulaganja koji će geotermalne projekte učiniti konkurentnijima i još privlačnijima ulagačima", odgovara Ministarstvo gospodarstva.

Drugi problem vezan za investiranje u geotermalne elektrane jest taj što je u sklopu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine predviđeno minimalno 68 megavata instalirane snage iz geotermalnih izvora.

Neambiciozne kvote?

Da je riječ o daleko preniskim predviđanjima, može se zaključiti i iz riječi predsjednika Agencije za ugljikovodike Marijana Krpana koji je prošli tjedan prilikom svečanog početka Ininih istražnih radova pored Đurđevca izjavio da Hrvatska ima ogroman geotermalni potencijal.

"Iz geotermi možemo stvoriti nekoliko stotina megavata struje vrlo brzo", bile su riječi Krpana.

Drugim riječima, predviđenih 68 megavata koliko je prijavljeno Europskoj komisiji, daleko je manje od onoga što Hrvatska može proizvesti.

Iz Ministarstva gospodarstva pak pojašnjavaju da su spornih 68 megavata za razdoblje od 2021. do 2030. godine predviđeni kao minimalna instalirana snaga iz geotermalnih izvora.

Naglašavaju kako se glavnina rezultata u tom sektoru očekuje u godinama koje slijede nakon 2030. godine. Zbog tehničke složenosti, potrebnog vremena za istraživanja i pripremu projekata, geotermalni potencijal Hrvatske najjasnije će doći do izražaja upravo u razdoblju nakon ovog desetljeća. Tada će, odgovaraju iz ministarstva, broj realiziranih elektrana i sustava grijanja na geotermalni pogon znatno rasti.

Dodajmo kako je unatoč ogromnom potencijalu u Hrvatskoj do sada izgrađena tek jedna geotermalna elektrana, koja nažalost trenutno nije operativna zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.

Međutim, iz ministarstva dodaju kako veliki broj istražnih i eksploatacijskih polja potvrđuje ozbiljan interes za razvoj toga sektora. Od ukupno 24 aktivna istražna prostora, njih šest ima potvrđeni potencijal za proizvodnju električne energije, dok su dodatna četiri eksploatacijska polja također identificirala mogućnost razvoja elektrana, sukladno uvjetima tržišta i modelima otkupa energije.

Za svaki istražni prostor s energetskim potencijalom predviđeno je izvođenje najmanje jednog proizvodno-utisnog para bušotina, što jasno pokazuje tehničku spremnost za daljnji razvoj, kažu nadležni.