PRIPREMA novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, u organizaciji Ministarstva mora i prometa koje vodi potpredsjednik vlade i ministar Oleg Butković, odvija se u apsolutnoj tajnosti. Baš kao i u slučaju donošenja tzv. Lex Agrokora, Ministarstvo je odlučilo uskratiti javnosti informaciju o tome tko piše taj zakon pa su tako i na naš upit odgovorili kako - nije vrijeme za objavu imena.

>> Pokret otoka upozorava: Novi zakon bi mogao omogućiti naplatu ulaska na plaže

Uz to, Ministarstvo je najavilo kako će se taj zakon morati donijeti do kraja godine, odnosno što prije. Radna skupina unutar Ministarstva djeluje već devet mjeseci, točnije od siječnja ove godine, a zakon je već izašao u javnost te izazvao lavinu reakcija.

Tajna skupina definira budućnost obale, a u njoj sjedi hotelijer

Glavna primjedba bila je da bi novi zakon mogao dovesti do ograđivanja i naplate plaža diljem obale i otoka. Najkraće rečeno, dio obale mogao bi od javnog prostora postati privatan. Kako nam je potvrđeno, u toj radnoj skupini predstavnik je hotelijera, koji predstavlja vrlo konkretnu interesnu skupinu.

S druge strane, građanske inicijative i udruge građana, odnosno oni koji zastupaju javnost odnosno javni interes, izuzete su na samom početku procesa izrade zakona. No, krenimo redom. 

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama posljednji je put donesen prije gotovo dvadeset godina. Točnije, na snazi je zakon iz 2003. godine. Od tada do danas, uz jačanje turizma, dogodio se niz intervencija u priobalni prostor pa se od novog Zakona očekivalo uvođenje reda. 

Zakon mora biti donesen u sljedeća tri i pol mjeseca

Ministarstvo pomorstva osnovalo je radnu skupinu za izradu zakona još u siječnju ove godine, a tada je rečeno kako je radna skupina sastavljena od neimenovanih stručnjaka za pomorsko pravo i dobro, predstavnika Državnog odvjetništva te predstavnika samog ministarstva.  

HDZ-ov resorni ministar Oleg Butković je više puta naglasio da zakon mora biti donesen do kraja godine jer je donošenje tog zakona uvjet za povlačenje novca iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Drugi razlog za donošenje zakona u preostala tri i pol mjeseca je da Ministarstvo predviđa i reformu pomorstva, a jedna od mjera je i donošenje tog zakona. 

Zakon, koji se piše u potpunoj tajnosti, trenutno još nije ušao u fazu javne rasprave, no nacrt zakona je procurio u javnost, i to nakon što ga je Ministarstvo pomorstva proslijedilo građanskoj inicijativi Pokret otoka. Riječ je o mreži ljudi s otoka, a njihov stručni tim čini skupina profesionalaca koji se zalažu za razvoj aktivnih otočnih zajednica. 

Pokret otoka objavio je više priopćenja u kojima je tvrdio da novi zakon omogućava različitu interpretaciju ograničavanja javne upotrebe pomorskog dobra s osobitim naglaskom na morske plaže. 

Butković: Nema govora o zlouporabama na pomorskom dobru

Nacrt zakona trebao bi omogućiti, tvrdili su iz Pokreta otoka, potpuno ili djelomično isključenje opće upotrebe pomorskog dobra s posebnim naglaskom na morske plaže. Ukratko, doslovnom primjenom tog zakona, građani bi mogli ostati bez pristupa javnom dobru, odnosno plažama. 

>> Butković o novom Zakonu o pomorskom dobru: Došlo je do krivih interpretacija

U ranijim javnim istupima ministar Butković branio se tvrdnjama kako novi zakon neće omogućiti privatizaciju na pomorskom dobru ili onemogućiti građanima da ga koriste. 

"Nema govora o tome da bi taj zakon omogućio bilo kakvu zlouporabu na pomorskom dobru", rekao je Butković krajem kolovoza ove godine. 

No, kao što smo napisali u uvodu, postoji poveznica ovog zakona s Lex Agrokorom koji je doveo do afere Borg. Naime, i potpredsjednik Butković, kao i tadašnja Plenkovićeva potpredsjednica vlade Martina Dalić, inzistira na hitnosti, odnosno da zakon mora biti donesen do kraja ove godine. Druga je poveznica, naravno, činjenica da se zakon radi u tajnosti.

Nije vrijeme za otkrivanje identiteta ljudi koji sudjeluju u kreiranju zakona!?

"Sastav radne skupine bit će objavljen i javno dostupan u okviru postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću kad i sam Nacrt prijedloga Zakona bude upućen u proceduru javnog savjetovanja na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću, kako je i propisano nadležnim zakonom", stoji u odgovoru koji smo ovog tjedna dobili iz Ministarstva pomorstva. 

Podsjetimo kako je do afere Borg došlo nakon što je tadašnja potpredsjednica vlade Dalić mjesecima odbijala reći imena ljudi koji su pisali zakon, da bi na kraju otkrili da su upravo oni koji su taj zakon pisali od tog zakona imali i najveću korist. 

Index nije jedini kojem je uskraćen zahtjev za objavom imena članova radne skupine. U posebnom priopćenju za javnost ovog tjedna inicijativa Pokret otoka upozorila je da su im, suprotno Zakonu o pravu na pristup informacijama, uskraćena imena koja su u radnom tijelu za pripremu zakona. 

Valja naglasiti kako imena ljudi koji rade na zakonima moraju biti javna, a sve kako bi se isključio sukob interesa te dobio nepristran proces donošenja zakona. Ovdje to očigledno nije slučaj. S tim se slaže i Maja Jurišić, čelnica Pokreta otoka.

Jurišić: Mi imamo pravo znati tko nam kreira zakone

"Zakon je jasan, mi imamo pravo znati informacije koje se tiču načina upravljanja i donošenja odluka tijela javne vlasti. Ovdje nam je to pravo uskraćeno i to upravo na ovom zakonu za koji već sada znamo da je i sporan i manjkav", ističe Jurišić dodajući kako u ovoj udruzi imaju bojazan kako na pripremi zakona rade određene interesne skupine.

>> Pokret otoka o nacrtu zakona o pomorskom dobru: Ministarstvo obmanjuje javnost

U prilog tezi da bi to mogla biti istina je činjenica da u ovakav kompleksan zakon nisu uključene građanske inicijative.

"Točnije rečeno, mi nismo uključeni, dok je tek nakon nedavnih kritika uključen Otočki sabor, udruga za razvitak hrvatskih otoka", ističe Jurišić dodajući da su u ranijoj inicijativi za promjenu Zakona o pomorstvu prije 5 godina bili uključeni od početka, dok sada u radnoj skupini nitko ne zastupa interes javnosti pa se s pravom pitaju koji se interesi zastupaju i tko ih zastupa. 

Hotelijer: Nemam problema s tim da se moje ime objavi

No, ako nije uključena javnost, jesu, kako doznajemo, hotelijeri. Naime, član radne skupine je Goran Ražnjević, predsjednik uprave Ilirije, koji nam kaže da je u radnoj skupini po prijedlogu Hrvatske udruge poslodavaca. 

"Nemam problema da se moje ime objavi i da se javno izađe s tim da sam član radne skupine", potvrdio je Ražnjević u kratkom razgovoru za Index dodajući da je sve što je do sada radio u radnoj skupini dostupno u materijalima Ministarstva. 

Ražnjević kaže kako nije sudjelovao u pisanju nacrta zakona, no bio je među onima koji su davali svoje prijedloge, ispravke i eventualne dopune na sam zakon. Na izravan upit misli li da je u redu da u radnoj skupini stoje hotelijeri bez predstavnika javnosti, a u smislu sukoba interesa, Ražnjević je bio direktan. 

"Moja razmišljanja su na razini građana, pomorska dobra moraju ostati dostupna svima"

"Jasno mi je na što mislite kada to pitate, ali odmah ću vam odgovoriti. Kada se govori o tome da bi trebalo onemogućiti našim građanima prilaz i korištenje plaža odnosno pomorskog dobra, moja razmišljanja su na razini građana. Moj stav je da pomorska dobra moraju ostati dostupna svima kao javno dobro. Taj stav ponovio sam i više puta", rekao je Ražnjević na kraju. 

No, vratimo se na interpretaciju Ministarstva o tome kako spriječiti naplatu javnog prostora, odnosno pristup plažama. Ministarstvo tvrdi da će riješiti zlouporabe jednostavnim prebacivanjem na lokalnu samoupravu odnosno na gradove i općine bez ikakve definicije kako to misle napraviti. 

Bez odgovora na pitanje kako spriječiti zatvaranje plaža za javnost

Ministar Oleg Butković doslovno je rekao kako će se dati veće ovlasti jedinicama lokalne samouprave i tako riješiti problem. Ministar Butković do danas, kako u javnosti tako i odgovarajući na upit Indexa, nije objasnio kako Ministarstvo misli zaustaviti i hoće li zaustaviti one lokalne samouprave koje donesu odluku kojom se onemogućava građanima da koriste pomorsko dobro. 

"Planiraju se izmjene u postupcima dodjele koncesijskih odobrenja, kao i detaljnije procedure i obveze za same koncesionare i davatelje koncesija, veće kazne za nepoštivanje propisa na pomorskom dobru, aktivnija uloga jedinica lokalne samouprave, reorganizacija ustroja lučkog sustava luka otvorenih za javni promet, mjere usredotočene na učinkovito gospodarenje otpadom i dr.", rekli su nam u svom odgovoru iz Ministarstva prometa ogradivši se kako je nacrt prijedloga zakona još u izradi te da će zakon detaljno komentirati tek kada bude u fazi javne rasprave. 

Prebacivanje odgovornosti za devastacije 

Za Jurišić iz Pokreta otoka upravo je ovaj dio najsporniji.

"O samom zakonu više smo puta govorili i upozoravali, no u osnovi problem je što zakon koji se priprema jasno ne definira što se može, a što ne može. Rekla bih da je cijeli zakon prebacivanje odgovornosti s više razine na nižu instancu. Oni to zovu decentralizacija, no ja bih rekla da je riječ o običnom prebacivanju odgovornosti", ističe Jurišić iz Pokreta otoka u razgovoru za Index.

Kako je pojasnila, problemi koji su se nagomilali u prostoru u posljednjih desetak godina samo se prebacuju na nižu razinu, a sam zakon ostavlja preširok prostor za interpretaciju samog propisa. 

"Nije ni sve tako loše u tom zakonu"

"Nije sve tako ni loše u tom zakonu. Naime, ukidaju se koncesijska odobrenja koja su se do sada dodjeljivala po principu najbržeg prsta te se uvode javni natječaji. Dobro je i da se ukidaju vijeća za dodjelu koncesijskih odobrenja koja su do sada radila po nalogu lokalnih načelnika dok bi novim prijedlogom zakona donošenja odluka o dozvolama trebala biti prebačena na gradska i općinska vijeća što je daleko manja mogućnost manipulacije i osigurava veću razinu transparentnosti", ističe Jurišić naglašavajući da je taj mehanizam dobar. 

Ono što nije dobro, ističe Jurišić, jest da inspekcijski nadzor i dalje ostaje manjkav, što je zapravo najveći problem. Rješenje po kojem bi postojeći komunalni redari morali polagati za pomorskog inspektora neće biti dobro.

"Nama treba novi odred ljudi na razini županije. Zapravo ljudi koji ne bi bili ni interesno ni lokalno povezani. Oni moraju biti objektivni da bi uspješno provodili zakon. Zamišljam ih kao specijalnu policiju na moru", kaže Jurišić dodajući kako i je do sada bio problem intervencija komunalnih redara u malim mjestima. No, taj problem, mogao bi ostati i dalje.