AMERIČKI plan za Ukrajinu zahtijeva "dodatni rad", složili su se čelnici 11 zemalja i EU-a u zajedničkoj izjavi, nakon sastanka na marginama samita G20 u Johannesburgu.

Zabrinutost zbog ograničenja ukrajinskih snaga

Oni smatraju da nacrt američkog mirovnog plana za Ukrajinu predstavlja osnovu za daljnju razradu, ali da pojedine točke, uključujući predložena ograničenja ukrajinskih oružanih snaga, izazivaju ozbiljnu zabrinutost.

Nacrt američkog plana od 28 točaka predstavlja "temelj koji zahtijeva dodatni rad", stoji u izjavi u kojoj čelnici također izražavaju "zabrinutost zbog predloženog ograničavanja ukrajinskih oružanih snaga, što bi Ukrajinu učinilo ranjivom na buduće napade".

Deklaraciju su u ime EU-a potpisali Ursula von der Leyen i António Costa, francuski predsjednik Emmanuel Macron, finski predsjednik Alexander Stubb, njemački kancelar Friedrich Merz te premijeri Mark Carney iz Kanade, Micheál Martin iz Irske, Giorgia Meloni iz Italije, Sanae Takaichi iz Japana, Dick Schoof iz Nizozemske, Pedro Sánchez iz Španjolske, Keir Starmer iz Ujedinjenog Kraljevstva i Jonas Gahr Støre iz Norveške.

Uvjeti za pravedan mir

U svojoj izjavi priznaju da američki prijedlog "uključuje važne elemente koji će biti bitni za pravedan i trajan mir". Ali također ponavljaju da su "jasni u načelu da se granice ne smiju mijenjati silom".

Također naglašavaju da elementi plana koji se tiču EU-a i NATO-a "zahtijevaju suglasnost članica EU-a i NATO-a" te da namjeravaju "nastaviti blisku koordinaciju s Ukrajinom i Sjedinjenim Državama u nadolazećim danima".

Američki plan se u Kijevu gleda s velikom zabrinutošću jer uključuje nekoliko ključnih ruskih zahtjeva: Ukrajina se odriče dijela teritorija, prihvaća smanjenje veličine svoje vojske i odriče se članstva u NATO-u.

Rusiji bi ostao Doneck, Luhansk i Krim, ali bi se morala odreći ostalih osvojenih područja.

S druge strane, Ukrajina bi primjerice dobila zapadna sigurnosna jamstva kako bi se spriječili daljnji ruski napadi.

Plan predviđa i golemi globalni paket mjera kako bi Ukrajina odmah prionula obnovi porušene zemlje, što uključuje i osnivanje Ukrajinskog fonda za razvoj s ciljem investiranja u brzorastuće industrije, uključujući tehnologiju, podatkovne centre i umjetnu inteligenciju.