INFLUENCERICA, sportašica i glumica Tena Sakar Vukić već 18 godina boluje od bipolarnog poremećaja koji uzrokuje dramatične promjene raspoloženja. Jedna je od rijetkih koja na svojim društvenim mrežama educira pratitelje o mentalnoj bolesti.

Smatra kako je važno svakodnevno o tome progovarati i normalizirati psihička stanja, a ne ustručava se upozoravati ni na manjkavosti zdravstvenog sustava. Naime, koliko nedostatak stručnog kadra može utjecati na osobe koje se bore s mentalnom bolešću, osjetila je i sama kada je pokušala doći do liječnika na dežurnoj psihijatrijskoj službi KBC-a Zagreb. 

"Rekli su mi da ne dolazim na hitnu jer nemaju liječnika"

"Nazvala sam Rebro kako bih hitno dobila jedan savjet da ne čekam svoju doktoricu tri tjedna. Izričito su mi na telefon kazali da ne dolazim te da mi ne mogu pomoći jer je tu trenutno samo specijalizant. 

Ostala sam šokirana, a oni su mi nastavili govoriti da zovem Centar za krizna stanja, no četiri puta sam zvala i nisu mi se javili. Imam već dugo godina psihičku bolest i ja ću se snaći, ali što je s onim ljudima koji to ne mogu", priča nam Sakar Vukić. 

Odgovornost, kaže nam, vidi u premijeru vlade i ministru zdravstva jer se, smatra, više ne radi o izoliranom slučaju već svakodnevici koju prolaze pacijenti. 

"Nisu krivi ti liječnici ni medicinsko osoblje. Oni su mi na neki način pokušali pomoći i savjetovali me da potražim drugu pomoć. Ovo što se događa s našim zdravstvenim sustavom nije dobro, raspada se, a odgovorni su vladajući. Ako nemaju dovoljno ljudstva u sustavu, onda bi ih trebali više zaposliti, ali i bolje platiti. 

"Ovo je sumrak hrvatskog zdravstva i države"

Važno je da pričamo o psihičkim bolestima, jednako tako važno je da se tim pacijentima pruži potrebna skrb. To je bolest od koje se umire i u toj situaciji ne mogu se svi odmah snaći i pronaći drugi način. Uz to, primijetila sam da još uvijek ljudi moraju imati vezu kako bi došli na red te kako bi im se pomoglo. Ovo je sumrak hrvatskog zdravstva i države.

Na svoje oči sam vidjela da je osoba pet sati čekala na hitnoj dok nije prokrvarila. Zdravstvo se toliko raspalo da ne mogu vjerovati. Sad sam to osjetila na svojoj koži, a nakon objave, mnogi su mi se javili s istim problemima."

KBC Zagreb: Dežurna psihijatrijska služba ima dežurnog specijalista psihijatrije

O događaju koji se dogodio krajem travnja kontaktirali smo i KBC Zagreb iz kojeg su nam kazali kako imaju dovoljno liječnika specijalista te da služba uredno funkcionira. 

"Dežurna psihijatrijska služba KBC-a Zagreb 24 sata dnevno (svaki dan u tjednu, uključujući blagdane i praznike) IMA dežurnog specijalistu psihijatrije, a uz njega i specijalizanta. Dakle, svaka dežurna smjena uključuje i liječnika specijalistu psihijatrije. Liječnici specijalizanti rade uz nadzor liječnika specijalista", tvrde iz KBC-a Zagreb. 

HUBOL: Kronično nedostaje liječnika hitne medicine 

Unatoč njihovim tvrdnjama kako služba uredno funkcionira, iz udruge HUBOL ističu kako već deset godina upozoravaju i nude rješenja za nedostatak liječnika u hitnoj službi, ali i da politika sve ove godine nije napravila značajne promjene. 

"Kronično nedostaje liječnika hitne medicine u svim ustanovama s hitnim prijemom i u svim ispostavama izvanbolničke hitne. Taj se nedostatak krpa brojnim prekovremenima za liječnike u hitnoj i posuđivanjem liječnika (obično specijalizanata) drugih specijalnosti, od kojih velikom broju specijalistički program ne sadrži rad u hitnoj. 

Time se šteti pacijentima, ali i svim liječnicima koji su prisiljeni raditi u hitnoj i gasiti požare na radilištu hitnog prijema, umjesto rada na svojem matičnom odjelu ili specijalističkoj ambulanti, što utječe i da specijalizanti ne odrađuju propisani program edukacije.

Česta je situacija u bolnicama da hitna služba ostane bez mogućnosti konzilijarnih pregleda drugih specijalnosti jer u pravilu ti liječnici pokrivaju nekoliko radilišta istovremeno jer ni njih nema dovoljno", objasnili su iz HUBOL-a. 

Karačić Zanetti: Ovaj problem predstavlja ozbiljan rizik za pacijente

Nedostatak liječnika na hitnim prijemima može dovesti do neprikladne zdravstvene skrbi za pacijente, kazala nam je predsjednica Udruge prava pacijenata Jasna Karačić Zanetti. Posebno je istaknula pacijente sa psihičkim bolestima. 

"Ovaj problem predstavlja ozbiljan rizik za pacijente, jer nedostatak odgovarajuće medicinske pomoći može dovesti do pogoršanja njihovog stanja ili čak potencijalno opasnog ponašanja za sebe ili druge. Sukladno trenutnim potrebama žurno je osigurati adekvatan broj liječnika kako bi se moglo pacijentima pružiti ono što trebaju, a to je sigurnost u zdravstvenom sustavu. 

S posebnim naglaskom što psihijatrijski bolesnici spadaju u najranjiviju kategoriju kojoj moramo i dodatno posvetiti pozornost. Svaka ustanova mora za sebe organizirati dovoljan broj zdravstvenih djelatnika, ako to ne može, onda su potrebne strukturne promjene unutar same ustanove", zaključila je dr. sc. Jasna Karačić Zanetti.