PROTEKLIH dana svjedočimo malom valu pljački u Zagrebu. U roku od nekoliko dana su raznesena tri bankomata i opljačkane dvije pošte.

Noćas u 3:40 na adresi Milke Trnine 11a eksplozijom je oštećen bankomat. Kako su nam kazali svjedoci, jaka detonacija prouzročila je puknuće stakla na okolnoj zgradi. Vidjeli su dvojicu u crnom s kacigama, jedan je bio u autu, drugi na skuteru ili motoru. Nakon eksplozije pobjegli su u smjeru istoka.

>> Treću noć zaredom u Zagrebu raznesen bankomat

Noć prije, u 2:40 raznesen je bankomat u zagrebačkim Gajnicama, u Ulici Gajnice, a prije dvije noći raznesen je bankomat u Pičmanovoj ulici u Zagrebu.

Što se tiče pljački pošti, prva se dogodila 14. svibnja u Zapruđu, a druga četiri dana kasnije u Samoborskoj ulici.

>> U Zagrebu opljačkana pošta

Zagreb inače važi za jedan od najsigurnijih glavnih gradova u Europi pa je toliko pljački i pokušaja pljački u kratkom roku ipak iznenađujuće.

Cvrtila: Novac u bankomatima nije još odgovarajuće tehnički osiguran

Stoga smo se za komentar obratili stručnjaku za sigurnost Željku Cvrtili.

"Teško mi je reći što su razlozi da su se ti događaji zaredali, ali kada je riječ o bankomatima, oni nude lagan način za doći do novca koji još nije tehnološki odgovarajuće osiguran. Imamo relativno novi Zakon o zaštiti novčarskih ustanova, u kojem postoji rok prilagodbe od tri godine. Naime, postoji obaveza da se pri nasilnom ulasku u bankomat novac ili uništi ili oboji pa je onda neupotrebljiv. To još nije provedeno do kraja", kaže Cvrtila.

Cvrtila podsjeća da smo početkom stoljeća imali dosta razbojništava u bankama i poštama, ali da je uvođenje takvih tehničkih mjera dovelo do značajnog smanjenja. Sada isto treba provesti do kraja kada su u pitanju bankomati.

"Što su veći socijalni problemi, to je veća stopa kriminala"

Pitali smo ga trebamo li očekivati povećanje kriminalnih djela zbog lošije ekonomske situacije.

"Hrvatska je sigurna zemlja. Ali iz kriminološke literature znamo da socijalne prilike utječu na kriminal. To je u kriminologiji opće poznata stvar. Što je siromašniji kvart, to ima više kriminala. To su može pratiti, dakle, i na razini kvarta", kaže Cvrtila.

"Što su veći socijalni problemi, to je stopa kriminala veća", zaključuje on.

Zagrebačka policija je, inače, nedavno Gradskoj skupštini Grada Zagreba dostavila izvještaj o stanju sigurnosti za prošlu godinu. Iz tog izvještaja također proizlazi da je Zagreb siguran grad.

PU zagrebačka: Prošle godine imali smo najmanje počinjenih kaznenih djela u 20 godina

Službeni podaci pokazuju da je lani na području PU zagrebačke počinjeno 13.790 raznih kaznenih djela, što je najmanje u posljednjih 20 godina. Po kriminalu je rekordna godina bila 2004. godina, kada je počinjeno 28.388 kaznenih djela.

Prošle godine je zabilježeno sedam ubojstava, koliko ih je bilo i 2020., a kako je riječ o najtežim kaznenim djelima, pozitivno je što su svi počinitelji nađeni. U porastu je, međutim, broj počinjenih najtežih djela, u koja, osim ubojstava, spadaju i nanošenje teških ili lakših ozljeda, djela protiv spolnosti i spolno zlostavljanje djece.

Najviše je imovinskog kriminala, a prošle su godine kiosci naročito bili na meti razbojnika.

Po Eurostatu Hrvatska je jedna od najsigurnijih članica Europske unije

Prema podacima Eurostata iz 2021. godine, 11 posto građana Europske unije je izjavilo da ima problema s kriminalom, nasiljem i vandalizmom na svom lokalnom području.

Najviše kriminala u svojem susjedstvu su prijavili ljudi iz Bugarske (20 posto), Grčke (16.9 posto) i Nizozemske (16.3 posto). Hrvatska je na dnu ljestvice, što je u ovom slučaju pozitivno. Samo 2.7 posto ispitanih je moralo prijaviti kriminal u svojem susjedstvu, a nakon Hrvatske slijede Estonija i Poljska kao iznimno sigurne članice Europske unije.

U svakom slučaju, Zagreb je još uvijek siguran grad, naročito u usporedbi s drugim glavnim gradovima Europe. No jedno je službena statistika, a drugo subjektivni osjećaj sigurnosti.