STUDENI je prvi mjesec aktualnog saborskog saziva u kojemu niti jedan zastupnik nije novčano kažnjen zbog neopravdanog izostanka s plenarne sjednice, ipak, u pet ovogodišnjih mjeseci Hrvatski je sabor za neopravdane izostanke naplatio 13.050 kuna kazni.

Najviše ih je, 2550 kuna, naplatio Milanu Vrkljanu (Za pravednu Hrvatsku), potom Rajku Ostojiću (NZ) – 900 kuna, pa po 750 kuna Socijaldemokratima Davoru Bernardiću i Vesni Nađ te HDZ-ovu Radoju Vidoviću.

Najviše zastupnika, čak 20, zbog neopravdanih je izostanaka kažnjeno u svibnju, što se dijelom može pripisati i činjenici da je to bio prvi mjesec aktualnog saziva u kojem su se počeli brojati neopravdani izostanci, što je za dio zastupnika bila novost.

Naime, u prvoj polovici ovog saziva, konstituiranog u srpnju 2020., zbog pandemije koronavirusa se neopravdani izostanci nisu ni brojali niti kažnjavali. Takva praksa naslijeđena je iz prošlog saziva, odnosno vrijedila je od ožujka 2020. do svibnja ove godine. 

Od 20 do jedne kazne mjesečno 

I dok je u svibnju kažnjeno 20 zastupnika, već u lipnju i srpnju bilo ih je upola manje, po devet, u listopadu samo troje, a u rujnu samo jedan, Vrkljan.

To što se njegovo ime najčešće nalazi na popisu kažnjenih i da je u srpnju izostao svih deset dana plenarnog zasjedanja, zbog čega je kažnjen s 1500 kuna, Vrkljan je objasnio time što osim zastupničkih ima i obveze u bolnici gdje radi kao liječnik.

"U Saboru volontiram, a u bolnici sam ostao u radnom odnosu", objasnio je ljetos.

Kažnjavanje neopravdanih izostanaka, tako da se za svaki neopravdani dan zastupnički paušal od 1500 kuna umanji za 150 kuna, uvedeno je 2017. na inicijativu Mosta.

Iako je dijapazon opravdanja poprilično širok – bolest, smrtni slučaj u obitelji, poziv suda, nazočnost na društvenim, političkim i inim skupovima, sjednice općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština, u proteklih pet godina na prste jedne ruke stali bi mjeseci u kojima nije bilo zastupnika s neopravdanim izostancima.