GUVERNER Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je da se ove godine ne očekuje posebno visoka stopa inflacije, kao i da je ona u velikoj mjeri rezultat lanjske deflacije i aktualnog rasta cijena energije te da je osnovno pitanje jesu li faktori koji utječu na rast inflacije privremeni ili će dulje potrajati.

Ove godine inflacija bi mogla biti u visini od 2.4 posto, a očekuje se da bi u 2022. mogla usporiti na otprilike 2.2 posto, izjavio je guverner na savjetovanju "Ekonomska politika Hrvatske u 2022. - postpandemijski izazovi" u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista (HED).

Po njegovim riječima, velike središnje banke ocjenjuju da su faktori koji potiču inflaciju privremeni i da će cijene, jednom kada se obnove lanci opskrbe u svijetu, nastaviti padati. Istaknuo je i da se već vide prve naznake da su cijene metala i neprerađenih prehrambenih namirnica počele lagano padati, a slično se očekuje i za cijene nafte.

Prolazni efekti

Ako se radi o prolaznim efektima, monetarna politika će na njih manje reagirati nego ako dođe do prelijevanja očekivanja na dugoročniji rast inflacije, što bi se onda moglo dogoditi i kroz kanal rasta plaća, poručio je Vujčić u sklopu svog izlaganja na temu "U strahu je velika inflacija: Monetarna politika i inflacija u uvjetima oporavka od pandemijske krize".

Kazao je i da na tržištu rada nedostaje radnika, da plaće rastu i da se može očekivati da će nastaviti rasti, što je još jedan od rizika za nešto višu stopu inflacije. "No ne radi se o razinama inflacije koje bi bile alarmirajuće ako ćemo ove godine imati stopu inflacije od 2.4 posto, što je blizu stopi inflacije koju centralne banke inače ciljaju", izjavio je.

Razlika u stvarnoj i percipiranoj stopi inflacije

Vujčić je istaknuo i da su se stvarna i percipirana stopa inflacije, prema provedenim ispitivanjima, posljednjih nekoliko mjeseci znatno razdvojile, odnosno da ljudi vide inflaciju većom no što stvarno jest, dodavši da je percepcija inflacije i inače veća od stvarne. Naveo je da je rast cijena energije zaslužan za oko polovinu rasta potrošačkih cijena, a bio je prisutan i rast cijena ostalih sirovina, prehrambenih proizvoda i metala.

Vujčić se osvrnuo i na rast cijena nekretnina, ustvrdivši da rastu znatno brže nego indeks potrošačkih cijena te da je teško pretpostaviti da ne postoji izravna veza monetarne politike s tim rastom cijena. Naglasio je pritom da negativne kamatne stope potiču ljude da štednju pretvaraju u nekretnine, dodavši da i subvencije često potiču rast cijena nekretnina.

Vujčić kaže kako je upitno što se tu može napraviti, naglasivši da ne vidi odgovor dok se cijena novca, tj. kamatne stope ne promijene.