KANDIDAT za potpredsjednika Europske središnje banke (ESB) Boris Vujčić saslušan je u srijedu pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku, izrazivši zadovoljstvo dijalogom sa zastupnicima.

"Imao sam prigodu predstaviti sebe i svoja razmišljanja o radu ESB-a i ekonomskim problemima. Mislim da je dijalog sa zastupnicima prošao jako dobro", izjavio je Vujčić nakon saslušanja.

Ministri financija europodručja nominirali su 19. siječnja guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke. Za konačnu potvrdu toga imenovanja potrebno je obaviti konzultacije s Europskim parlamentom, čije mišljenje nije obvezujuće, i s Europskom središnjom bankom.

Vujčić bi na mjestu potpredsjednika ESB-a trebao zamijeniti Španjolca Luisa de Guindosa, kojem mandat istječe u svibnju.

"Cijene su se povećale, ali ne toliko koliko ljudi misle"

Na pitanje hrvatskog zastupnika Stephena Bartulice zašto je u Hrvatskoj inflacija veća od prosjeka eurozone, Vujčić je rekao da iza toga stoji više faktora.

"Hrvatska brže raste od prosjeka eurozone, rasla je dva do tri puta brže, zatim tržište rada je snažnije nego u ostatku eurozone, a nominalne plaće su rasle daleko brže nego u ostalim članicama", rekao je Vujčić.

Rekao je da je uvođenje eura imalo pozitivan učinak na Hrvatsku, kreditni rejting došao je na A razinu, a javni dug pao na 57 posto.

"Euro je imao očekivani učinak na inflaciju, ali ne puno, između 0,2 i 0,5 posto i to samo u uslugama. Točno je, cijene su se povećale, ali ne toliko koliko ljudi misle, inflacija je bila manja nego u zemljama izvan eura", odgovorio je Vujčić.

"Razlike u stopama inflacije unutar eurozone su normalne"

Vujčić je u svom istupu upozorio na problem fiskalne dominacije, kada razine javnog duga i problemi sa servisiranjem duga dovode do pritiska na monetarne vlasti da vode politiku nižih kamatnih stopa.

"To se ne bi trebalo događati, zato monetarna politika mora biti orijentirana na održavanje cjenovne, a ne fiskalne stabilnosti i za to su zadužena ministarstva financija", rekao je Vujčić.

Guverner HNB-a kaže da su razlike u stopama inflacije unutar eurozone normalne, uvijek su i uvijek će postojati.

Trenutačno su te razlike na povijesnom prosjeku, u rasponu od 0,4 posto u Francuskoj do 4,2 posto u Slovačkoj, što "nije previše".

Na te razlike utječu ciklusi u pojedinim zemljama, neke rastu brže, neke sporije, neke imaju veće pritiske na tržištu rada, plaće ne rastu svugdje isto i sve to utječe na inflaciju, objasnio je Vujčić.

"Sada razlike nisu prevelike i ne predstavljaju veliki problem za provođenje zajedničke monetarne politike", rekao je.

"Konsolidacija bankovnog sustava bez troška za porezne obveznike"

Vujčić je govorio o bankarskim krizama koje su najskuplje i u prosjeku iznose 7 posto BDP-a.

"Mi smo se u Hrvatskoj imali priliku uvjeriti koliko su skupe još 90-ih godina. Mislim da je jedno od najvećih postignuća Hrvatske narodne banke u zadnjih 25 godina konsolidacija bankovnog sustava sa 61 kreditne institucije na 19, a da to porezne obveznike nije koštalo nijedne lipe."

Potpredsjednik ESB-a bira se pojačanom kvalificiranom većinom za koju je potrebna suglasnost 72 posto država članica europodručja, odnosno najmanje 16 od 21 članice u kojima živi najmanje 65 posto stanovništva eurozone.

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku u četvrtak će glasati o preporuci za Vujčića, a u ožujku će se o tome glasati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Izvršni odbor ESB-a čine predsjednica, potpredsjednik i još četiri člana koje imenuje Europsko vijeće.

Svi članovi moraju biti državljani države članice europodručja s ugledom i stručnim iskustvom u monetarnom ili bankarskom području, a imenuju se na neobnovljivi mandat od osam godina.