ALEKSANDAR Vučić očito smatra da je Hrvatska pozitivan primjer države koja je ekonomski razvijena i čiji primjer treba slijediti. Usporedbe Srbije s Hrvatskom su mu mjerilo kvalitete napretka i uspjeha svoje vladavine.

"Mi smo mislili da zaostajemo za Hrvatskom 20 ili 30 godina. Stvari se mnogo brže mijenjaju. U kvaliteti života i u primanjima zaostajemo za Hrvatskom u ovom trenutku, prema našim procjenama, u različitim sferama, između četiri i šest godina. Mi ćemo za četiri godine imati prosječnu plaću u Srbiji od 1400 eura", izjavio je Vučić prilikom gostovanja na televiziji Tanjug.

>> Vučić: Mislili smo da zaostajemo za Hrvatskom 20, 30 godina, stvari se brže mijenjaju

Iako Hrvatska sasvim sigurno nije država koja ima respektabilan standard i ekonomski napredak, pa uspoređujući Srbiju s njom Vučić relativno nisko postavlja ljestvicu ciljanog napretka, ipak se na neki način radi o laskanju.

Koliko su Vučićeve prognoze o brzini Srbije u dostizanju Hrvatske realne, drugo je pitanje, a pogotovo je sumnjiva tvrdnja o rastu prosječnih plaća u Srbiji na 1400 eura. Ipak se radi o trenutnoj prosječnoj plaći u Sloveniji i Češkoj, a vremenski okvir od četiri godine je premalen da bi ga Srbija dosegla sa sadašnje prosječne plaće od 720 eura.

Vučić laže zbog izbora

Vučić je čak i Index nekoliko puta prozvao za mržnju prema Srbiji, a početkom svibnja ove godine je jedan od režimskih portala u Srbiji Index opisao kao jedan od dva "najustaškija hrvatska portala", ma što to značilo. "Znate zašto im Vučić smeta najviše? Zbog snažne srpske ekonomije", izjavio je početkom 2020. u jednom intervjuu za TV Prvu.

Ali u Srbiji su raspisani prijevremeni izbori, pa se najnovija opsesija Hrvatskom može shvatiti kao dio kampanje, jer se ipak radi o dijelu političkog folklora u Srbiji. Vučićeva mitomanija poprima razne oblike, a jedan od najpopularnijih govori o velikom ekonomskom napretku Srbije i "ekonomskom tigru s Balkana".

Ta režimska laž se lako proširila Srbijom s obzirom na to da Vučić kontrolira gotovo sve važnije medije, a novinarske slobode su mrtvo slovo na papiru. Ipak, laž se podosta proširila i u susjednim državama uključujući Hrvatsku.

Ukupna ekonomija Srbije je manja od ukupne ekonomije Hrvatske, iako Srbija ima više stanovnika

Srbija zaista jako ekonomski zaostaje za Hrvatskom, pogotovo ako se podaci gledaju u kontekstu broja stanovnika. Prema nekim pokazateljima je ekonomija Srbije čak i ukupno manja od Hrvatske, što je zaista šokantan podatak s obzirom na to da ima preko 2.7 milijuna stanovnika više.

"Ukupna vrijednost svega što smo stvarali 2012. godine je bila 32 milijarde eura. Sve što napravimo, sve što vi ovdje proizvedete, u svom programu, sve što neki drugi ljudi proizvedu, u cipelama, u željezu, u krafnama, u kiflama, u svemu drugom, sve što netko proizvede u Srbiji tijekom jedne godine vrijedilo je 32 milijarde, sve što je napravljeno vrijedilo je 32 milijarde eura. Danas, u prosincu ove godine, naš bruto domaći proizvod bit će 69 milijardi eura. Pogledajte, sve što smo radili i pravili do 2012. je više nego dvostruko manje u odnosu na to što smo uradili u prethodnih deset godina. I to su ogromni koraci naprijed", naveo je Vučić u nedavnom gostovanju na televiziji Tanjug.

Iako je vjerojatno govorio o službenim podacima srpskog Republičkog zavoda za statistiku, da bi se mogli uspoređivati s Hrvatskom i ostalim državama, potrebno je koristiti se istim izvorom koji usklađuje različite načine mjerenja među državama, statističke agencije EU Eurostat.

Sudeći prema izrečenome Vučić je govorio o nominalnom BDP-u, koji nije korigiran za rast cijena kroz godine nego se radi o trenutnim tržišnim cijenama. Zbog toga se veliki dio rasta zapravo odnosi na rast cijena tj. inflaciju, pogotovo u godinama visoke inflacije kao što su 2021., 2022. i 2023.

Prema podacima Eurostata, Srbija je 2012. ostvarila 33.6 milijardi eura BDP-a, a Hrvatska 44.7 milijardi eura. Kako nominalni BDP mjeri ukupnu vrijednost svih dobara i usluga koje su proizvedene u nekoj državi, prilično je jasno da je ekonomija Hrvatske te godine bila znatno veća nego ekonomija Srbije.

Do 2022. je nominalni BDP Srbije narastao na 60.4 milijarde, a Hrvatske na 68 milijardi. Razlika se smanjila jer je ukupni rast Srbije iznosio 79 posto, a Hrvatske 52 posto. Ipak, Hrvatska je ostala veća ekonomija od Srbije iako se razlika smanjila. U deset godina je Srbija zaostatak od 11.1 milijarde eura smanjila na 7.6 milijardi, pa je dosta nevjerojatno da će u četiri godine (pet ako uključimo 2023.) dostići Hrvatsku.

I Hrvatska i Srbija su ekonomski promašaji

Ali uistinu Hrvatska ne bi trebala nikome biti vodilja u smislu dostizanja ekonomskog rasta. Primjerice, Rumunjska je u razdoblju od 2012. do 2022. udvostručila svoj nominalni BDP, sa 139.2 milijarde eura na 285.9 milijardi (rast 105 posto).

Bugarska je također udvostručila nominalni BDP, s 42.3 milijarde eura na 85.8 milijardi (rast 103 posto). Čak i Slovenija, koja je daleko razvijenija od Hrvatske, imala je rast BDP-a od 57 posto. Hrvatska stvarno nije primjer po kojem se treba ravnati, kao što to misli Vučić.

Srbiji će ovim tempom trebati desetljeća da dostigne standard Hrvatske

Uostalom, Hrvatska ima 2.7 milijuna stanovnika manje, pa usporedba ukupne veličine ekonomija podcjenjuje razliku u razvoju. Gledajući BDP po stanovniku, Hrvatska je Srbiji neuhvatljiva.

2012. je BDP po stanovniku Srbije iznosio 6016 dolara, a Hrvatske 13.411 dolar, tj. Srbija je bila na 45 posto razvijenosti Hrvatske gledano tim parametrom. 2022. je BDP po stanovniku Srbije narastao na 9394 dolara, a Hrvatske na 18.413 dolara, tj. Srbija je bila na 51 posto razvijenosti Hrvatske.

Približavanje od 6 postotnih bodova u deset godina nije ni izbliza dovoljno da bi Srbija nadoknadila razliku u nekoliko narednih nekoliko godina. Ovim trendom će za to trebati nekoliko desetljeća, točnije preko 80 godina.

Srbija nije izvozna sila, Hrvatska je efikasnija

Može se tvrditi da je BDP previše apstraktan da bi pokazao pravu razliku između ekonomije Hrvatske i Srbije. Možemo se poslužiti i podacima o izvozu, što je ljudima jednostavnije za razumjeti.

Ovdje Vučićev mit o Srbiji kao industrijskoj sili pogotovo pada u vodu. Iako je 2022. izvezla 27.6 milijardi eura proizvoda, što je više od Hrvatske koja je izvezla 24.1 milijardu, izvoz po stanovniku je daleko manji.

Gledajući samo izvoz proizvoda, Hrvatska po stanovniku izveze vrijednost od 6229 eura, a Srbija 4157 eura. Ali ako se gleda izvoz proizvoda i usluga (turizam se broji kao izvoz usluga), onda Hrvatska izvozi ukupno više (40.2 mlrd.) od Srbije (38.6 mlrd.), a razlika po stanovniku je golema (10.389 eura Hrvatska, 5809 eura Srbija).

Veća vrijednost se godišnje stvori u Hrvatskoj nego u Srbiji

Još bolji način promatranja veličine ekonomije je ukupna dodana vrijednost koja se tijekom godine ostvari u nekoj državi. Ona je definirana kao proizvodnja minus sva potrošnja koja je uključena u proces proizvodnje finalnog proizvod.

Hrvatska je 2012. ostvarila 36.2 milijarde eura dodane vrijednosti, a Srbija 28.4 milijarde. Razlika se 2020. naglo smanjila, ali od 2021. ponovno raste pa je Hrvatska 2022. ostvarila 57 milijardi eura dodane vrijednosti, a Srbija 50.8 milijardi eura.

Dakako, razlika po stanovniku i po radniku je daleko veća, a s izuzetkom velikog pada Hrvatske 2020. Srbija je sporo nadoknađivala i ukupnu razliku, koja čak raste od 2021.

Situacija je za ovu godinu gora u Srbiji

Za ovu godinu MMF predviđa da će BDP Srbije rasti manje od BDP-a Hrvatske, 2 posto Srbije naprema 2.7 posto Hrvatske. Konačni rast ne možemo sa sigurnošću predvidjeti, ali sigurno neće biti toliko veći od rasta Hrvatske (ako uopće bude veći) ni ove godine ni u naredne četiri.

Treba napomenuti da je Srbija u prošloj i ovoj godini imala puno veći problem s rastom cijena, a inflacija bi ove godine trebala iznositi 12.4 posto, poprilično više nego 8.6 posto u Hrvatskoj. U rujnu su cijene u Srbiji rasle 10.2 posto u odnosu na isti mjesec 2022., a u Hrvatskoj 6.7 posto.

Stanovništvo Hrvatske je daleko bogatije od stanovništva Srbije i razlika se povećava

Ono što ljude najviše zanima su njihove plaće. No zbog razlike u cijenama, porezima i poreznim politikama realna usporedba plaća među državama nije jednostavna. Isti iznos različito vrijedi u jednoj i u drugoj državi. Također, postoje i drugi dohoci osim plaće.

Zbog toga je najbolje koristiti medijalni dohodak po stanovniku korigiran za razliku u cijenama i tečaju različitih valuta. Nema podataka za Srbiju 2012. i 2022. godine pa je promatrani period 2013. - 2021.

U Hrvatskoj je 2013. medijalni dohodak po stanovniku korigiran za razliku u cijenama i tečaju (PPS) iznosio 7414 PPS, a u Srbiji 4772 PPS. Srbija je bila na 64 posto Hrvatske. 2021. je u Hrvatskoj iznosio 11.385 PPS, a u Srbiji 6968 PPS, što znači da je Srbija bila na 61 posto Hrvatske. Gledano ovim pokazateljem Srbija se čak blago udaljila od standarda Hrvatske.

Vučićevi motivi nisu dobronamjerni

Jedini razlog zbog kojeg Vučić inzistira na usporedbi Srbije s Hrvatskom je potpaljivanje niskih strasti i stvaranje zamišljenog vanjskog neprijatelja kojeg se mora "dostići". U normalnim uvjetima i kada dolazi od normalnih ljudi, kontinuirano isticanje jedne države kao ekonomskog cilja prema kojem treba napredovati u drugoj državi trebalo bi laskati stanovništvu države koja se idealizira. 

S obzirom na to da Hrvatska definitivno nije primjer visokog standarda ni brzog ekonomskog rasta, nema je smisla isticati toliko koliko to radi Vučić, osim da bi se prikazala nekakva bitka među narodima. Konkurencija kod normalnih država nikada ne škodi, zemlje se međusobno stalno natječu u raznim stvarima pa tako i u ekonomiji. 

Ali motivi za izazivanje takvih "sukoba" su bitni. Vučićeva opsesija ekonomskim dostizanjem Hrvatske stoga ima drugačije konotacije od toga kada bi istu stvar radio neki političar u Makedoniji. U Vučićevom primjeru se radi isključivo o potpaljivanju nacionalističkih strasti kod glasača u Srbiji aluzijama na to da Srbija pod njegovim vodstvo počinje "pobjeđivati Hrvatsku na ekonomskom planu". 

Zapravo ne bi trebalo biti nikakvog sukoba jer su Hrvatska i Srbija kao susjedne države djelomično ovisne jedna o drugoj. Dobri ekonomski rezultati za Hrvatsku se prelijevaju na Srbiju i obratno. Međusobna trgovina, investicije i suradnja jamče da je svaka ekonomski loša vijest za Hrvatsku loša i za Srbiju.